INFO

  • ASTRAZENEKA NIJE PRVI IZBOR GRAĐANA USK - SAMO U JEDNOJ SEDMICI VRAĆENO VIŠE HILJADA DOZA
  • DRAMATIČAN TREND U BIH: MANJE ROĐENIH I ZNATNO VIŠE UMRLIH NEGO PROŠLE GODINE
  • KORONA BILANS U BIH: 324 NOVOZARAŽENIH KORONAVIRUSOM, PREMINULO 39 OSOBA
  • SREBRENICA: OBILJEŽENA 18. GODIŠNJICA OTVARANJA MEMORIJALNOG CENTRA POTOČARI
  • TURISTIČKA SEZONA U USK USPJEŠNIJA OD PREDHODNE
  • KORONAVIRUS: PO JEDNO ODJELJENJE IZ TRI BIHAĆKE ŠKOLE U IZOLACIJI
  • USK KORONA BILANS: 32 NOVOZARAŽENE OSOBE I 2 SMRTNA ISHODA
  • USK DANAS AKTUELNO: IZDVOJILI SMO...
  • PROTESTI UPOSLENIKA DRŽAVNIH INSTITUCIJA BIH: NEMOGUĆE JE ŽIVJETI OD 475 KM
  • 'TED LASSO', 'THE CROWN' I 'QUEEN'S GAMBIT' OSVOJILI GLAVNE EMMY NAGRADE
  • MIGRANTI U NJEMAČKOJ TRAŽE PRAVO GLASA NA OPŠTIM IZBORIMA

ZA ZLOČINE U PRIJEDORU NIJE ODGOVARAO NIJEDAN KOMANDANT BRIGADA IZ PRVOG KRAJIŠKOG KORPUSA VRS-A

- Tokom 1992. godine, na području općine Prijedor ubijeno je više od 3.000 civila..

ZA ZLOČINE U PRIJEDORU NIJE ODGOVARAO NIJEDAN KOMANDANT BRIGADA IZ PRVOG KRAJIŠKOG KORPUSA VRS-A

PRIJEDOR, 31. maja - Fond za humanitarno pravo (FHP) u Srbiji podnio je krivične prijave protiv komandanta i zamjenika komandanta 43. motorizovane brigade, jedinice Prvog krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS), Vladimira Arsića i Radmila Zeljaje, kao i još nekoliko osoba za zločine počinjene u Prijedoru tokom rata u BiH, rečeno je na predstavljanju četrnaestog dosjea FHP-a pod nazivom "43. motorizovana brigada VRS-a u Prijedoru".

Dosje je predstavljen na Dan bijelih traka i pruža uvid u strukturu i delovanje 43. motorizovane brigade, tokom ljeta 1992. godine, kada je ta jedinica, u sadejstvu sa jedinicama policije Republike Srpske, Teritorijalne odbrane i različitim dobrovoljačkim grupama, izvršila napade na veliki broj sela i naselja sa većinskim bošnjačkim ili hrvatskim stanovništvom u općini Prijedor.

Ti napadi bili su praćeni sistematskim ubijanjem, zlostavljanjem, hapšenjem, zatvaranjem i iseljavanjem nesrpskog civilnog stanovništva općine Prijedor, kao i uništavanjem i pljačkanjem njihove imovine. Tokom 1992. godine, na području općine Prijedor ubijeno je više od 3.000 civila. Za zločine počinjene u Prijedoru do danas nije odgovarao nijedan komandant brigada iz sastava Prvog krajiškog korpusa VRS-a koje su učestvovale u operacijama u Prijedoru.

Direktorka FHP-a Ivana Žanić navela je da je za zločine počinjene na teritoriji općine Prijedor tokom rata u Bosni i Hercegovini pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u 11 predmeta osuđeno 18 osoba, te da je osuđen gotovo cio politički vrh Republike Srpske sa Radovanom Karadžićem, Biljanom Plavšić i Momčilom Krajišnikom na čelu.

Pravosnažna presuda Ratku Mladiću

U novembru 2017. godine, MKSJ je komandantu Glavnog štaba Vojske RS-a Ratku Mladiću izrekao prvostepenu presudu, kojom je osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Mladić je, između ostalog, osuđen za progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premeštanje u općinama širom BiH, među kojima je i Prijedor. Ujedno, Ratko Mladić je jedini visokorangirani oficir VRS-a osuđen za zločine u Prijedoru.

- Za sedmicu dana, 8. juna, Ratku Mladiću će biti izrečena i pravosnažna presuda - podsetila je Žanić.

Za zločine počinjene u Prijedoru do danas, ni u Srbiji ni u BiH, nije odgovarao nijedan komandant brigada iz sastava Prvog krajiškog korpusa koje su učestvovale u operacijama u Prijedoru, među kojima je najznačajnija 43. motorizovana brigada (43. mtbr) VRS, iako su komandant i zamjenik komandanta te brigade – pukovnik Vladimir Arsić i major Radmilo Zeljaja – u presudi MKSJ-a Milomiru Stakiću označeni kao saizvršioci zločina.

- Mi smo danas podnijeli i krivičnu prijavu protiv Vladimira Arsića i Radmila Zeljaje i protiv još nekoliko osoba za zločine počinjene u Prijedoru tokom rata u BiH. Vidjet ćemo da li će Tužilaštvo za ratne zločine uraditi nešto povodom krivične prijave - rekla je Žanić.

Izrazila je nadu da ovaj dosje neće biti samo jedan od dosjea poslatih Tužilaštvu za ratne zlolčine. Istraživačica Fonda za humanitarno pravo Jovana Kolarić detaljno je govorila o ulozi 43. motorizovane brigade VRS-a.

- Vojska je nastojala da ove napade na sela i naselja u prijedorskoj općini prikaže kao spontanu reakciju vojske na pojedinačne incidente. Međutim, analiza borbenih izveštaja i događaji koji su izdvojeni u dosjeu pokazuju da je postojao plan za napade na sela, zarobljavanje, protjerivanje nesrpskog stanovništva i da se ne radi o spontanim reakcijama - kazala je Kolarić.

Ocijenila je da se situacija u Srbiji promenila u odnosu na 2001. godinu kada je Milomir Stakić uhapšen u Beogradu i izručen Haškom tribunalu.

Srbijansko državljanstvo

- Sada imamo situacije da niži funkcioneri samo pređu u Srbiju i dobiju državljanstvo - dodala je.

Refik Hodžić, novinar i aktivista iz Prijedora govorio je o sadašnjoj situaciji u Prijedoru, skoro 30 godina od sukoba. Prema njegovim riječima, sada se u Prijedoru vidi ponovni povratak politike negiranja i razdvajanja naroda.

On je ukazao da ljudi koji tu žive znaju šta se dogodilo, ko je učestvovao, te da samo čekaju da neko dođe po te ljude, dok su ljudi imenovani u dosjeu, odnosno srednji komandni kadar stekli utisak da niko po njih neće doći i počeli su ponovo da oblikuju političke procese u Prijedoru.

- Volio bih da Tužilaštvo BiH primi k znanju ovaj dosje, jer se nažalost bavilo manjim predmetima koji su osiguravali veću vjerovatnoću osuđivanja. Nadam se da će ovaj dosje biti prekretnica u tom smislu - naglasio je Hodžić.

Dan bijelih traka prvi put je obilježen u Prijedoru 2012. godine kao početak kampanje protesta protiv odluke gradskih vlasti u Prijedoru da se porodicama žrtava zabrani javno obilježavanje 20. godišnjice zločina nad prijedorskim Bošnjacima i Hrvatima.

Taj dan se obilježava svake godine u gradovima Bosne i Hercegovine, kao i gradovima širom svijeta.

 



VEZANE VIJESTI

KOMENTARI


TRAŽI

MARKETING


RTVUSK LIVE





MARKETING