INFO
BIHAĆ, 14. decembra - Sporazum je zvanično potpisan 14. decembra u Parizu. Jedan od osnovnih principa na kojima je Dejtonski sporazum bio zasnovan bila je podjela BiH po ključu 51 % teritorije Federaciji BiH i 49 % Republici Srpskoj, te Distrikt Brčko, što je usaglasila tadašnja Kontaktna grupa.
Dejtonski sporazum je najveća ovlaštenja dao entitetima i naznačio osnovna ovlaštenja za nivo zajedničkih državnih organa. Desilo se upravo da je pet velikih sila zajedno sa Evropskom unijom radilo kako je radilo i došli smo do ovoga stanja države koja je urađena suprotno svim zahtjevima normalne demokratije, tvrdi politički analitičari. Tokom prethodnih godina bilo je nekoliko bezuspješnih pokušaja ustavne reforme a, prema mišljenjima mnogih međunarodnih zvaničnika, ovaj sporazum je davno prevaziđen, dok u RS-u još smatraju da se izvorni elementi Dejtonskog sporazuma moraju i dalje primjenjivati.
Suština problema, međutim, jeste pitanje da li je uspostavio funkcionalnu državu koja kao takva može da opstane u punom kapacitetu. Danas BiH ima dva entiteta, tri predsjednika, 10 kantona, 14 vlada, 183 ministarstva, 85 stranaka, 50 boračkih udruženja, 139 sindikata, 2 policije, 2 penziona fonda, 3 obrazovna sistema, 65.000 državnih zaposlenika i 550.000 nezaposlenih. Pa se postavlja pitanje, na ovu 24. godišnjicu potpisivanja Sporazuma, gdje je BiH danas i jesu li zaista uspostavljeni red i mir?
Za građane je Dejtonski sporazum značio mir. Međutim, više od dvije decenije poslije uz mir je trebao doći i prospertitet. Bilo kako bilo, Dejtonski mirovni sporazum je trebao biti osnova za nadgradnju u kojoj bi učestvovali pametni ljudi koji žive u istoj kući. Tako je zamišljeno, međutim glas pametnih se ne čuje, a vremenom se nada u bolji život pretvorila u očaj. Državu su napustili mnogi, a oni koji su ostali žele otići.