INFO

  • USK: OD POSLJEDICA KORONAVIRUSA PREMINULA JEDNA OSOBA
  • SUKOB MIGRANATA U BIHAĆKOM NASELJU ŽEGAR / EKSKLUZIVNI SNIMCI TV USK
  • DILEMA U VLADI FBIH KAKO PODIJELITI 100 MILIONA IZ KORONA 2: SVIMA ILI SAMO POGOĐENIM
  • ZMAJEVI PROTIV SJEVERNE IRSKE IGRAJU PRED NAVIJAČIMA
  • KB BIHAĆ: TRI POVRIJEĐENA MIGRANTNA U ŠOK SOBI, SEDAM NA ODJELU KIRURGIJE / IZJAVA NAČELNICE CUM-A
  • USK: OD POSLJEDICA KORONAVIRUSA PREMINULA JEDNA OSOBA
  • BLAŽEVIĆ: CJEPIVO PROTIV SEZONSKE GRIPE U FBIH OČEKUJE SE SREDINOM NOVEMBRA
  • PORUKA IZ AMBASADE SAD: IZBORNI PROCES SE MORA SAČUVATI OD SVIH NEREGULARNOSTI
  • KRVAVI BILANS SUKOBA U ŽEGARU: 2 MRTVA, 10 TEŽE I 8 LAKŠE POVRIJEĐENIH/ IZJAVA PORTPAROL UPRAVE POLICIJE
  • VIJEĆE MINISTARA BIH: OKO 14,5 MILIONA KM ZA EKONOMSKE ŠTETE U ZDRAVSTVU TOKOM PANDEMIJE

U BERLINU ZAVRŠENA MIROVNA KONFERENCIJA ZA LIBIJU

- Libija je opterećena građanskim ratom još od 2011. godine, kad je u krvavom ustanku svrgnut a zatim ubijen Muammar Gaddafi...

U BERLINU ZAVRŠENA MIROVNA KONFERENCIJA ZA LIBIJU

BERLIN, 19. januara - Zemlje koje su zainteresirane za rješavanje dugotrajnog sukoba u Libiji složile su se da više ne daju vojnu podršku zaraćenim stranama dok traje prekid vatre.

Potvrdila je to njemačka kancelarka Angela Merkel nakon mirovnog samita u Berlinu, nakon otprilike četiri sata razgovora.

"Mogu reći da su svi sudionici stvarno konstruktivno radili zajedno“, rekla je Merkel.

"Svi se slažemo da bismo trebali poštovati embargo na oružje i da bi embargo na oružje trebalo kontrolisati jače nego što je to bio slučaj u prošlosti."

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres rekao je novinarima kako će “strane nastaviti pregovore o Libiji u Ženevi”.

Haftar i Al-Sarraj za istim stolom

Vođe zaraćenih strana i stranih sila posljednjih dana poduzimaju korake za okončanje dugotrajnog sukoba u naftom bogatoj sjevernoafričkoj zemlji. Tako su za stolom u nedjelju u Berlinu sjedili predstavnici međunarodno priznate Vlade sa sjedištem u Tripoliju i ratni vođa Halifa Haftar koji ima uporište na istoku zemlje.

Predsjednici Turske i Rusije Recep Tayyip Erdogan i Vladimir Putin uoči samita također su razgovarali o stanju u Libiji. Oni podržavaju različite strane libijskog sukoba, te se smatraju ključnim ličnostima u pregovorima za mir u ovoj zemlji.

Rusija podržava ratnog vođu Halifu Haftara, čije snage kontrolišu veći dio istoka Libije i koji je u aprilu pokrenuo ofenzivu s ciljem osvajanja glavnoga grada Tripolija i rušenja međunarodno priznate vlade. Turska, pak, podržava međunarodno priznatu vladu sa sjedištem u Tripoliju.

Haftar mora okončati svoj agresivni stav kako bi otvorio put političkom procesu, rekao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan na samitu.

"Da bi se provele ostale faze političkog procesa i rješenja, Haftarovom agresivnom stavu mora doći kraj", rekao je Erdogan u komentarima koji su emitirani na turskoj televiziji na početku sastanka s ruskim predsjednikom Putinom, koji se, kako je rekao, nada iznalaženju rješenja za libijski sukob.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u nedjelju je zatražio zaustavljanje raspoređivanja stranih trupa u ratom uništenoj Libiji, rekavši da takva intervencija služi samo za poticanje sukoba.

Također u Berlinu su bili talijanski premijer Giuseppe Conte, britanski premijer Boris Johnson i američki državni sekretar Mike Pompeo. Sudjelovali su i čelnici Ujedinjenih naroda, Evropske unije, Afričke unije i Arapske lige.

Dok su trajli pregovori u Berlinu, agencija Andolija je javila kako su snažne eksplozije odjeknule u glavnom gradu Libije Tripoliju, dok se i iznad južnih kvartova grada izdizao gusti oblak dima.

Glasnogovornik snaga lojalnih međunarodno priznatoj Vladi nacionalnog jedinstva Libije Abdul Malik al-Medeni za tursu agenciju je kazao da su snage odane Khalifi Haftaru prekršile primirje i granatirale južne kvartove Tripolija.

On je kazao da su vladine snage odgovorile na napade i stavile situaciju pod kontrolu.

Haftar zatvorio naftne terminale

Al Jazeerin reporter Mahmud Abdelwahed javio je u nedjelju kako je u Libiji zatvoreno pet naftnih terminala na istoku zemlje, nakon protesta snaga odanih Halifi Haftaru. Procjenjuje se da će to prouzročiti gubitak od gotovo 800 hiljada barela nafte dnevno.

Abdelwahed je rekao da će blokada imati ozbiljne posljedice na ekonomiju Libije.

“Prihodi od prodaje nafte okosnica su ekonomije ove zemlje. Čak 96 posto nacionalnog dohotka Libije. Ovih pet glavnih naftnih terminala na istoku zemlje, koji su pod kontrolom snaga lojalnih generalu Halifi Haftaru, praktično su cjelokupna naftna infrastruktura zemlje. U saopćenju Državne naftne kompanije navodi se da će zbog blokade dnevni gubici biti gotovo 800 hiljada barela sirove nafte, a to je gotovo 55 miliona dolara”, naveo je Abdelwahed.

“Vrijednost libijskog dinara u odnosu na konvertibilne valute već je opala. Građani su vrlo zabrinuti, jer znaju kakve je teške posljedice na finansijski sektor ostavila identična situacija 2013. kada je jedna oružana grupa blokirala ovih pet terminal”.

Abdelwahed navodi da se čini kako blokadom naftnih terminala Haftar pokušava poboljšati pregovaračku poziciju.

Reuters je u međuvremenu objavio nacrt dokumenta koji je usvojen na samitu u Berlinu u kojem se pozivaju sve strane da priznaju libijsku državnu naftnu kompaniju NOC kao jedinicu koja je ovlaštena za prodaju libijske nafte i poziva ih da se suzdrže od neprijateljstava protiv postrojenja za proizvodnju nafte.

Al-Sarraj razočaran

Premijer Fajez al-Sarraj je u obraćanju zapadnim medijima prije samita u Berlinu naveo da je razočaran jer zapadne zemlje nisu osudile Haftarov potez i da to znači da on ne želi mir. Al-Sarraj je također izrazio nezadovoljstvo jer Katar i Tunis nisu pozvani na pregovore u Berlin. Na konferenciji su predstavnici U.A. Emirata, Francuske, Egipta i Rusije, država koje podržavaju Haftara, a od saveznika vlade u Tripoliju samo je pozvana Turska.

“Imajući sve to u vidu, mnogi ovdje ne očekuju napredak u mirovnim pregovorima”, rekao je Abdelwahed.

Libija je opterećena previranjima i građanskim ratom još od 2011. godine, kad je u krvavom ustanku, uz podršku NATO-a, svrgnut, a zatim i ubijen višedesetljetni vođa Muammar Gaddafi.

"Berlinska konferencija pokušava postići dogovor između država koje se miješaju u Libiju da zaustave njihovu podršku [zaraćenim stranama]", izjavio je za Al Jazeeru politički analitičar Wolfram Lacher.

"Problem je što zapadne države nisu spremne vršiti pritisak na Haftarove strane pristalice, posebno UAE, tako da su obećanja koja će 'strani nametljivci' napraviti u Berlinu biti šuplja", rekao je.

Libijski stručnjak za libijsku međunarodnu kriznu skupinu Claudia Gazzini rekao je da bi berlinska konferencija "mogla biti skroman korak naprijed" na putu ka miru.

"Ipak, ostaje rizik da će neki sudionici samo platiti diplomatsku inicijativu, iako nastavljaju poticati rat od kojeg imaju koristi".



VEZANE VIJESTI

KOMENTARI


TRAŽI

Novinarska nagrada
"Emin Huskić" 2020





IZBORI 2020



MARKETING


RTVUSK LIVE





MARKETING