INFO

  • U NEDJELJU POMJERANJE KAZALJKI ZA JEDAN SAT UNAZAD
  • KORONAVIRUS SE ŠIRI, ŠTA I KAKO DALJE?
  • NOVE PREPORUKE KRIZNOG ŠTABA: IZBJEGAVAJTE OKUPLJANJA I BUDITE MAKSIMALNO OPREZNI
  • KORAK PO KORAK DO ISPUNJENJA CILJA: AERODROM U BIHAĆU DOBIO I GLAVNI PROJEKAT
  • DANAS U NAŠOJ ZEMLJI SUNČANO VRIJEME
  • IZVJEŠTAJ SA KCUS-A - CRNI REKORD U SARAJEVU: VIŠE OD 200 ZARAŽENIH, PREMINULE TRI OSOBE
  • ALMIR ČEHAJIĆ BATKO PREDAT TUŽILAŠTVU: TERETI SE ZA MALVERZACIJE SA NOVČANIM SREDSTVIMA ZA LIJEČENJE "TEŠKE" VIŠE OD 600.000 KM
  • HRVATSKA: REKORDNIH 1.424 SLUČAJA TE 11 PREMINULIH OD KORONAVIRUSA
  • OBILJEŽAVANJE 28. GODIŠNJICE PETOG KORPUSA A RBIH: PREŽIVJELI BORCI PONOSNI, ALI I RAZOČARANI

SVJETSKI DAN HRANE: SVAKE GODINE RASIPA SE I IZGUBI DO 25 POSTO PROIZVEDENE HRANE

- Iz Centra za životnu sredinu smatraju da je trenutna pandemija COVID-19 virusa pokazala koliko je ugroženo snabdijevanje hranom ukoliko se većinski oslanjamo na uvoz, a ne podstičemo razvoj lokalne organske proizvodnje...

SVJETSKI DAN HRANE: SVAKE GODINE RASIPA SE I IZGUBI DO 25 POSTO PROIZVEDENE HRANE

SARAJEVO, 16. oktobra - Centar za životnu sredinu povodom 16. oktobra, Svjetskog dana hrane, skreće pažnju na trenutnu nestabilnost prehrambenih sistema, te razarajuću ulogu koju pesticidi imaju u istim, prenosi Anadolu Agency (AA).

Savremeni poljoprivredni sistemi zasnivaju se na prinicipu ostvarivanja što većih prinosa istovremeno ostvarujući najveću ekonomsku korist. Stubovi koji drže ovaj sistem uključuju intenzivnu obradu zemljišta, monokulturu, primjenu neorganskih đubriva, hemijsku kontrolu štetnih organizama, te upotrebu genetički modifikovanih gajenih biljaka.

Centar za životnu sredinu povodom Svjetskog dana hrane objavljuje publikaciju "Zaštitimo oprašivače" u kojoj se može dobiti više informacija o uticaju pesticida na razne aspekte biodiverziteta, te se građani mogu upoznati sa smjernicama koje preporučuju za osiguranje stabilnih i zdravih prehrambenih sistema.

"Svjetska proizvodnja hrane nadmašuje potražnju, ali uprkos tome milioni ljudi i dalje nemaju dovoljno hrane. S druge strane, podaci pokazuju da je trećina odraslog svjetskog stanovništva gojazna. Znamo i da se u svijetu svake godine rasipa i izgubi između 20 i 25 posto proizvedene hrane. Sve ovo ukazuje na ozbiljnu neravnotežu između načina na koji se hrana proizvodi, distribuira i troši i jasno je da globalni prehrambeni sistem nije održiv", naveli su iz Centra za životnu sredinu. 

Smatraju da je trenutna pandemija COVID-19 virusa pokazala koliko je ugroženo snabdijevanje hranom ukoliko se većinski oslanjamo na uvoz, a ne podstičemo razvoj lokalne organske proizvodnje.

Naveli su da prirodna staništa oprašivača nestaju zbog promjene u upotrebi zemljišta, intenzivne obrade zemljišta i klimatskih promjena, a pesticidi predstavljaju direktnu prijetnju za zdravlje oprašivača.

Pesticidi su dizajnirani da ubiju neželjene štetne organizme, ali njihova toksična svojstva i široka upotreba takođe štete korisnim insektima poput pčela. Čak i ako se pravilno primjenjuju, pesticidi mogu imati štetne uticaje na pčele smanjujući njihov uspjeh u prikupljanju hrane, reprodukciji i otpornosti na bolesti.

"Organski uzgojena hrana je najsigurniji način za smanjenje izloženosti pesticidima. Za proizvodnju hrane po principima organske poljoprivrede potrebno je manje hemijskih proizvoda nego što je to slučaj u industrijskoj poljoprivredi. Takođe, u organskoj poljoprivredi koristi se manje energije i vode te se stvara manje otpada. Smatra se da organska hrana sadrži više antioksidansa, hranljivih materija, minerala i vitamina. Pored toga, ova hrana ne sadrži ostatke pesticida za koje trenutna naučna istraživanja pokazuju da su štetni u dozama, a za koje vlade i industrijske grupe smatraju da su sigurne", izjavila je Ivana Kulić, koordinatorica anti GMO kampanje u Centru za životnu sredinu.

Najsigurnija i najjeftinija opcija je pokretanje povrtnjaka i uzgajanje sopstvenih proizvoda, a naše podneblje ima ogroman potencijal za proizvodnju hrane. Čak i najmanji raspoloživi prostor se može iskoristiti za uzgoj vlastite hrane. Također je moguće uključiti se ili pokrenuti projekt zajedničke bašte u okolini. Međutim, mnogi ljudi nemaju vremena, prostora ili sklonosti da to urade, te tu nastaje potreba da se proizvodi organski uzgojena hrana.

Poručili su da je potrebno izbjegavati kupovinu proizvoda koji nisu organski jer pranjem voća i povrća možda neće biti uklonjeni pesticidi.

"Organska poljoprivredna gazdinstva mogu dobro da posluju dok istovremeno smanjuju toksično opterećenje pesticidima te koriste metode koje su dokazano pogodne za živi svijet u zemljištu, biodiverzitet generalno i smanjenje zagađenja, ali je najveći problem što i dalje nisu finansijski podržana", izjavila je Kulić.

 



VEZANE VIJESTI

KOMENTARI


TRAŽI

Novinarska nagrada
"Emin Huskić" 2020





IZBORI 2020



MARKETING


RTVUSK LIVE





MARKETING