INFO

  • U 67. GODINI PREMINUO AKI RAHIMOVSKI, LEGENDARNI PJEVAČ PARNOG VALJKA
  • KORONA BILANS U USK: UZ 128 NOVOZARAŽENIH OSOBA I TRI SMRTNA ISHODA
  • USK: PČELARSTVO PRED VELIKIM UPITNICIMA I IZAZOVIMA KLIMATSKE KRIZE
  • REPORTERI AA NA FRONTU U DONBASU: NAPETOST SE OSJETI, ALI SUKOBA TRENUTNO NEMA
  • U VEČERAŠNJEM TV DNEVNIKU: O 'TRGOVSKOJ GORI' GOVORI MARINKO ZELJKO, DIREKTOR 'AGENCIJE ZA RNS' BIH
  • POSKUPLJENJE ŠTAMPE: 'LANČANO' POSKUPLJENJE LOGIČNO KAO POSLJEDICA
  • U BOSNI I HERCEGOVINI 2.624 NOVOZARAŽENIH, 19 OSOBA PREMINULO

JESU LI U LAŽI KRATKE NOGE: KAKO PREPOZNATI FAKE NEWS?

- Bilo da se radi o pandemiji, klimatskim promjenama ili migraciji – lažne vijesti se na društvenim mrežama šire šest puta brže nego prave. No kako ih prepoznati i provjeriti? DW-ov tim za provjeru činjenica ima odgovore...

JESU LI U LAŽI KRATKE NOGE: KAKO PREPOZNATI FAKE NEWS?

BERLIN, 10. januara - U aprilu prošle godine je Facebookom kružio schreenshot jednog navodnog citata dopredsjednice stranke Zeleni Annalene Baerbock u kojem ona traži zabranu privatnog držanja životinja jer kućni ljubimci proizvode previše štetnog ugljikovog dioksida.

Prije nekoliko godina u Brazilu se preko WhatsApp grupa munjevito širile vijesti koje su išle u prilog desno-populističkom predsjedniku Jairu Bolsonaru. U vijestima se tvrdilo kako konkurentska ljevičarska Radnička stranka (PT) ili planira uvesti komunističku diktaturu ili legalizaciju pedofilije.

Tokom pandemije su kružila videa i postovi u kojima su medicinari davali izjave u potpunosti suprotne službenim stajalištima o borbi protiv koronavirusa.

Što je zajedničko svim ovim primjerima? Radi se o tzv. „fake news", lažnim vijestima, dezinformacijama dakle informacijama koje su ili potpuno netočne ili samo djelomično ali koje se svjesno pušta u opticaj kako bi utjecale na određene političke odluke ili jednostavno kako bi ostvarile što veći broj posjeta na društvenim mrežama.

Fake News se šire munjevitom brzinom i u međuvremenu su prerasle u jedan od najvećih problema digitalnog svijeta. U međuvremenu je korisnicima teško razlikovati ih od vjerodostojnih informacija. Ovdje zato donosimo nekoliko savjeta kako se suočiti s valom lažnih informacija s kojima se svakodnevno susrećemo na internetu.

Nepovjerenje je važno

U najnovijem Digital News Report Reuters instituta sa Sveučilišta u Oxfordu, više od polovine ispitanih je reklo kako je u sedmici koje je prethodilo ispitivanju vidjelo lažne ili zbunjujuće vijesti o koronavirusu. Više od četvrtine je navelo kako su se susreli s lažnim vijestima o poznatim osobama.

I ovaj izvještaj pokazuje: svi oni koji se kreću internetom, a to uključuje i komunikacijske platforme, bi trebali pritom uvijek sadržaje promatrati s određenom dozom nepovjerenja. I ne uvijek sve primati zdravo za gotovo, pogotovo ako je riječ o emocijama nabijenim ili kontroverznim temama. I to posebno ako je teme predstavljena spektakularno.

Tako i s navedenim primjerom Annalene Baerbock (u međuvremenu ministrice vanjskih poslova) i njenog navodnog zahtjeva za držanjem kućnih ljubimaca, lažna vijest kojoj su, usprkos činjenici da je u ovakvu glupost zapravo teško povjerovati, nasjele hiljade ljudi.

To se ne bi dogodilo da se slijedilo nekoliko pravila:

Radi li se temi koja me posebno pogađa jer i sam imam kućne ljubimce?

Je li iz vijesti jasno tko je izvor i kojem prilikom je dotični citat izrečen?

Zvuči li uopće ta izjava logično ako ju se poveže s Annalenom Baerbock?

Tko profitira od ovakve vijesti koja diskreditira političarku Baerbock i njezinu stranku?

Ukazuje li nešto u vijesti na neprofesionalnu pozadinu, recimo pravopisne ili gramatičke greške?

Tko stoji iza vijesti?

Fake News do korisnika obično dolaze u obliku posta na nekoj od društvenih mreža poput Facebooka, Instagrama ili Twitter. Uvijek se treba baciti oko na onog tko širi takvu vijest, provjeriti nalog. Često se već na prvi pogled vidi koje su namjere onog tko širi takvu vijest. Često međutim vijest uopće ne širi prava osoba ili organizacije nego automatski mehanizmi poput botova ili trolova.

Drugi najčešći kanal za širenje lažnih vijesti su komunikacijske platforme i servisi poput WhatsApp-a. Preko ovog servisa se proširila i gore navedena dezinformacija o Radničkoj stranci Brazila. Kampanju je kod jedne tvrtke koja se specijalizirala za kampanje preko ovakvih platformi naručila skupina poduzetnika koji su htjeli Bolsonarovu pobjedu. Do brojeva se došlo preko predsjedničke kampanje Bolsonara. 

Ako ste ovakvu poruku dobili od nekog poznatog, možete ga upitati otkud mu ta vijest. U velikom broju slučajeva, što je znak upozorenja, je onaj tko Vam je tu poruku poslao, samo prenio dalje.

WhatsApp je u međuvremenu reagirao i poruke koje su samo prenesene dalje posebno označava strelicom. Ako vidite dvije strelice, to znači da je poruka već više puta prosljeđivana dalje. WhatsApp automatski onemogućuje pojačano širenja vijesti koje su već prošle informativni lanac.

Ako poruka sadrži poveznicu na neki drugi medij, nije zgoreg provjeriti o kakvom se mediju radi. I ovdje vrlo brzo detalji poput gramatičkih pogrešaka, previše reklama, traljavi dizajn ili nedostatak impresuma može ukazivati na to da se radi o neozbiljnom mediju. Ili možda čak o satiri.

Jedna od takvih stranica je i worldnewsdailyreport.com koja vrvi vijestima poput: „Brod nestao u Bermudskom trokutu se pojavio u Sahari" ili „Brat i sestra iz New Jerseya konačno smiju sklopiti brak". No na drugi pogled je jasno da se radi o satiri: „World News Daily Report – Where facts don´t matter” kažu sami vlasnici stranice.

No nisu sve stranice tako bezopasne: preko nekih od poveznica na navodne ekskluzivne sadržaje se dolazi do stranica koji imaju samo jedno na umu: kako da Vam prenesu štetni softver.

Je li tačno ono što se tvrdi?

Što se samog sadržaja prvo što bi se trebali zapitati: ima li to što se u tekstu tvrdi ili što neka fotografija sugerira uopće smisla?

Drugi korak bi bio da sami na tu temu istražite po internetu. Neka spektakularna vijest ili bombastična izjava sigurno neće biti objavljeni samo na jednom portalu. Ako se radi o nekim javnim institucijama poput epidemiološkog instituta Robert Koch, službene stranice mogu poslužiti kao vjerodostojni izvor. Jer pojedinačne izjave medicinara po YouTubeu se trebaju kao takve i tumačiti: kao pojedinačne izjave. Druga je stvar kada velik dio struke stoji iza neke tvrdnje.

Isto vrijedi recimo i za tvrdnje o nekoj političkoj stranci ili organizaciji. Provjerom sadržaja na stranicama medija ili organizacija o kojima se rad lako se dođe do odgovora.

Tu su isto tako i brojne stranice koje se bave provjerom nekih tvrdnji gdje se mogu pronaći analize mnogih tekstova koji su uzbudili duhove. Među stranicama koje se bave analizom ovakvih sumnjivih sadržaja je i Deutsche Welle.

Dobro razmisliti prije slanja vijesti dalje

Konačno je tu i odluka što ćete učiniti s porukom koju ste dobili: automatski poslati dalje ili dobro razmisliti o sadržaju. Često se za ovo potonje nema vremena a pa se reagira refleksno. Često iza takvih poruka ne stoje loše namjere nego jednostavno emocije i vlastita komocija. 

Ako imate imalo dvojbi u sadržaj, jednostavno odustanite od prosljeđivanja. Još je najbolje da kontaktirate onoga tko Vam je poruku poslao i izrazite mi svoje dvojbe.



VEZANE VIJESTI

KOMENTARI


TRAŽI

RTVUSK LIVE





MARKETING