INFO

  • USK BEZ NOVOZARAŽENIH, POVEĆAN BROJ IZLIJEČENIH
  • USK – TURKOVIĆ U POSJETI BIHAĆU
  • U BIH 225 NOVOZARAŽENIH I 14 PREMINULIH
  • OPERATIVNA GRUPA ZA KOORDINIRANJE AKTIVNOSTI I NADZORA NAD MIGRANTSKOM KRIZOM NA PODRUČJU UNSKO-SANSKOG KANTONA ODRŽALA SASTANAK
  • U BIHAĆU SEDAM POŽARA U POSLJEDNJA 24 SATA

IZBORI U BRITANIJI 2019: BORIS DŽONSON DOČEKUJE NOVE POSLANIKE U PARLAMENTU

- Prioritet će biti glasanje o prijedlogu zakona o povlačenju iz EU, za koji premijer želi da bude usvojen prije Božića...

IZBORI U BRITANIJI 2019: BORIS DŽONSON DOČEKUJE NOVE POSLANIKE U PARLAMENTU

LONDON, 16. decembra - Premijer Boris Džonson će se obratiti novim poslanicima iz Konzervativne stranke kada stignu u Vestministersku palatu i zauzmu mjesta u parlamentu.

Mnogi od 109 novih poslanika dolaze iz izbornih jedinica koje su do izlaska birača na glasanje prošlog četvrtka tradicionalno predstavljale uporišta laburista.

Prvi zadatak poslanika će biti glasanje o Prijedlogu zakona o povlačenju iz EU, a premijer želi da on bude usvojen prije Božića.

Očekuje se i da će Džonson osvježiti sastav sopstvenog kabineta.

Mora da popuni upražnjene pozicije onih koji su pre izbora odstupili sa funkcije, uključujući sekretare za kulturu i Vels.

Kraljica će formalno otvoriti parlament u četvrtak, kada će iznijeti vladin zakonodavni program.

Smatra se da bi Prijedlog zakona o izlasku iz EU mogao da bude pred članovima parlamenta već u petak.

Prije Džonsonovog privatnog obraćanja novim članovima parlamenta, izvor iz vlade je rekao:

„Premijer je vrlo jasno stavio do znanja da smo odgovorni za bolju budućnost zemlje i da moramo da vratimo povjerenje javnosti tako što ćemo završiti Bregzit".

„Zato će prvi zakon o kojem će novi poslanici odlučivati biti Prijedlog zakona o povlačenju".

Zbog većine koju Džonson ima, očekuje se da će prijedlog zakona proći u parlamentu na vrijeme da se ispuni Džonsonovo obećanje da Velika Britanija napusti EU do 31. januara.

Džonson onda mora da pregovara o novom sporazumu o trgovini sa EU, a parlament da ga ratifikuje prije završetka post-Brezgit prijelaznog perioda koji se završava 31. decembra 2020.

U više navrata je izjavio da se prijelazni period neće produžavati.

Očekuje se da će kraljičin govor uključiti zakone povezane sa obećanjima datim tokom predizborne kampanje - naročito garancije o finansiranju Nacionalne zdravstvene službe.

Očekuju se i koraci za ponovno uspostavljanje vlade Sjeverne Irske u Stormontu, a razgovori se nastavljaju u ponedjeljak.

U međuvremenu, u redovima laburista najviše se priča o unutarstranačkim promjenama.

Generalni sekretar Laburista kaže da će se partijski zvaničnici vjerovatno sastati početkom sljedeće godine kako bi se dogovorili o koracima za smjenu lidera Džeremija Korbina.

Korbin želi da proces počne „brzo", rekla je Dženi Formbi, tako da njegov nasljednik može biti postavljen do kraja marta.

I Korbin i Džon Mekdonel izjavili su u nedjelju da su krivi za „katastrofalni" poraz laburista na izborima u četvrtak.

Čelnici laburista se ne slažu oko razloga poraza.

Mekdonel je rekao da su glavni problem Bregzit i „medijski prikaz" Korbina.

U međuvremenu, poslanik Stiven Kinok rekao je za BBC Jutarnji program da su glavni problemi „slabo i nesposobno rukovodstvo", kao i odluka da se podrži još jedan referendum o Bregzitu i manifest o „božićnoj listi želja".

Nadmetanje za njihove funkcije je počelo, a poslanica iz Vigana Lisa Nendi je prvi put rekla da je „ozbiljno razmišljala" o kandidaturi.

Ostali mogući kandidati su sekretar za Bregzit vlade u senci, Ser Kir Starmer, sekretarka za biznis u sjenci Rebeka Long-Bejli, sekretarka za obrazovanje u senci Angela Rejner, Džes Filips, koja je otvorena kritičarka Džeremija Korbina, i ministarka spoljnih poslova u sjenci Emili Tornberi.

U utorak će i novih 47 poslanika Škotske nacionalne partije zauzeti mjesta u parlamentu.

Liderka Nikola Sterdžon je insistirala da joj izborni rezultat daje mandat za drugi referendum o nezavisnosti Škotske - čemu se premijer, kako joj je rekao, i dalje protivi.

Ona je rekla da su konzervativci, koji su izgubili sedam od prethodnih 13 mandata u Škotskoj, „doživjeli potpuni poraz", a da će novi poslanici nastaviti da se zalažu za nezavisnost.

Šta će se dešavati ove nedjelje?

Utorak

Zasjedanja počinju kada se poslanici okupe za prvi zadatak: da izaberu predsjedavajućeg Donjeg doma parlamenta, Ser Lindzija Hojla, koji je zamijenio Džona Berkoua u novembru. Tehnički, poslanici mogu da glasaju o ovom prijedlogu ali se to nikada nije desilo u praksi.

Kasnije tokom dana, predsjedavajući će započeti proces polaganja zakletvi posla.

Onima koji govore ili glasaju, a da to nisu učinili, biće uskraćeno mjesto „kao da su mrtvi" prema Zakonu o zakletvi parlamenta iz 1866.

Obično se izdvaja dva do tri dana za ovaj proces.

Četvrtak

Državno otvaranje parlamenta. Kraljičin govor je glavni dio ovog događaja, a ona će pročitati tekst koji su napisali ministri iznoseći vladin program.

Nekoliko sati nakon njenog govora, poslanici će početi raspravu o njegovom sadržaju - proces koji obično traje danima.

Petak

U zavisnosti od toga koliko brzo Boris Džonson želi da djeluje, rasprava o kraljičinom govoru bi mogla da se nastavi i u petak.

Može doći do prekida zbog druge rasprave o Prijedlogu zakona o povlačenju.

Poslanici u prethodnom parlamentu su podržali Džonsonov prijedlog zakona u njegovoj prvoj fazi, ali su odbili plan da ovaj zakon bude usvojen u parlamentu po ubrzanoj proceduri kako bi Britanija napustila EU do 31. oktobra.

Nakon završetka rasprave o kraljičinom govoru, poslanici će glasati o tome da li da ga odobre. Kraljičin govor u vladi nije odbijen još od 1924. godine.



VEZANE VIJESTI

KOMENTARI


TRAŽI

Novinarska nagrada
"Emin Huskić" 2020




MARKETING


RTVUSK LIVE





MARKETING