- 09.07.2026.
- Kadifa Murtić
Žene u crnom u Beogradu organiziraju stajanje u tišini za žrtve genocida u Srebrenici
- Povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici, Žene u crnom organiziraju 10. jula stajanje u crnini i šutnju na Trgu Republike u Beogradu od 19:30 do 20:30 sati.
BIH, 9. jula - Bit će izvedena i scenska akcija "Nikada nećemo
zaboraviti genocid u Srebrenici" uz podršku umjetničkih kolektiva Škart, i
organizacija civilnog društva.
Kako
ističu iz Pokreta Žene u crnom, genocid u Srebrenici je najveći ratni zločin
nakon Drugoga svjetskog rata u Evropi.
"Režim
Slobodana Miloševića saučesnik je genocida pružanjem ogromne političke, vojne i
logističko-finansijske pomoći Vojsci Republike Srpske", naveli su.
Podsjećaju
da je država Srbija presudom Međunarodnog suda pravde (2007.) proglašena
odgovornom za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.
U
Haškom tribunalu je, prema navodima ovoga pokreta, van svake sumnje, dokazana
individualna krivična odgovornost velikog broja pripadnika srpskih oružanih
formacija i političkih institucija koje su djelovale u duhu ostvarenja
teritorijalnog projekta Velike Srbije, a genocid u Srebrenici je dio toga
projekta.
Generalna
skupština Ujedinjenih nacija usvojila je 23. maja 2024. godine Rezoluciju o
genocidu u Srebrenici. Srbija je glasala protiv, dok su sve zemlje bivše
Jugoslavije glasale za Rezoluciju. Rezolucijom je, između ostalog, 11. juli
proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, a negiranje
genocida kvalificira se krivičnim djelom.
"Umjesto
da odmah usvoji Rezoluciju UN-a kao izuzetnu moralnu i političku šansu za
državu i društvo da skine ljagu s imena Srbije u regiji i svijetu, srpski režim
na čelu s Aleksandrom Vučićem, nastavlja voditi bjesomučnu, brutalnu kampanju
protiv Rezolucije, plašeći domaću javnost da se priznavanjem genocida srpski
narod proglašava genocidnim. Takvim grubim manipulacijama režim i njegovi
mediji pokušavaju cijeli narod pretvoriti u taoce zločinačke politike koju su
\'90-ih godina prošloga vijeka vodili Miloševićevi nacionalsocijalisti uz
zdušnu podršku Šešeljevih i Vučićevih radikala", navodi se u
saopćenju Žena u crnom.
Navode
da je u Srbiji i dalje na djelu državna politika negiranja genocida te da
država i dalje štiti i glorificira ratne zločince.
"Nažalost,
u javnom prostoru preovladava odsustvo saosjećanja sa žrtvama genocida jer
većinski dio društva slavi ratne zločince i smatra ih herojima, čime je osuđeno
na moralnu propast i krajnje neizvjesnu budućnost", ističu.
Iz
Pokreta zahtijevaju da se prizna genocid u Srebrenici, prvenstveno kao čin
poštovanja dostojanstva žrtava, ali i kao šansa za pridruživanje Srbije
zajednici demokratskih zemalja Evrope i svijeta.
"Da
predsjednik i svi drugi predstavnici/e države prestanu s negiranjem genocida i
svih drugih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini i šire, da se negiranja
genocida i svih zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina kvalificira kao
krivično djelo, da se 11. jul proglasi Danom sjećanja na genocid u Srebrenici,
da se uklone murali koji širom Srbije slave ratnog zločinca Ratka Mladića
osuđenog za genocid u Srebrenici te da država Srbija prestane s politikom
izazivanja regionalne nestabilnosti mješanjem u unutrašnja pitanja susjednih
država", ističu iz Pokreta.
U
skladu s politikom solidarnosti i odgovornosti, Žene u crnom će 11. jula
učestvovati u komemoraciji/dženazi u Potočarima, gdje će, zajedno s porodicama
žrtava srebreničkog genocida, prisustvovati ukopu posmrtnih ostataka žrtava,
saopćeno je iz Pokreta Žene u crnom.


