Zatvaranje migrantskog centra Blažuj: Rješenje problema ili produbljivanje krize?

• Nakon akcija koje su u proteklim sedmicama sprovedene na području općina Ilidža i Stari Grad, a u kojima je pronađeno ukupno 117 migranata porijeklom iz Bangladeša, Pakistana, Nepala, Šri Lanke i Kine, zabrinutost stanovnika navedenih, ali i drugih sarajevskih opština doživjela je porast.

BiH, 27. jula - Služba za poslove sa strancima je izvršila izmještanje migranata u privremene prihvatne centre Blažuj i Ušivak, gdje je provedena njihova identifikacija i registracija te su im osigurani svi potrebni uslovi.

Međutim, sprovedene akcije samo su zagrebale površinu problema i otvorile dodatna pitanja, posebno nakon što su zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo Vijeću ministara BiH, Međunarodnoj organizaciji za migrante (IOM), Vladi KS kao i Komisiji za sigurnost SKS podnijeli inicijativu za hitno zatvaranje migrantskog centra u Blažuju. Da li je ovo dovoljan znak ozbiljnosti i širine problema za Klix.ba odgovorio je jedan od zastupnika u Skupštini KS Redžo Lemezan (SDP).

"Apsolutno. U samo dvije koordinisane akcije pronađeno je ukupno 117 migranata. Ove aktivnosti realizovane su u saradnji s Kantonalnom upravom za inspekcijske poslove KS, MUP-om KS i drugim nadležnim institucijama. One će se svakako nastaviti, jer imamo ozbiljne indikacije da još veliki broj migranata boravi u Kantonu Sarajevo bez odgovarajućeg statusa. Ovi podaci jasno ukazuju na ozbiljnost situacije i hitnu potrebu da Vijeće ministara BiH preuzme odgovornost i reaguje sistemski", upozorio je Lemezan.

Iako Kanton Sarajevo nema formalne nadležnosti kada je riječ o migrantskom pitanju, činjenica je da upravo građani i institucije ovog kantona snose najveće posljedice. Čak ni osiguranje samog migrantskog centra u Blažuju nije u nadležnosti MUP-a KS, već Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH.

"S Vladom Kantona Sarajevo, Ministarstvom unutrašnjih poslova, članovima Komisije za sigurnost i Upravom policije KS smo u stalnoj komunikaciji u vezi sa ovim problemom. Iako još nismo dobili zvaničan odgovor od Vijeća ministara BiH niti Međunarodne organizacije za migracije (IOM), postoje pouzdane informacije da će Vijeće uskoro razmatrati ovu inicijativu", naveo je Lemezan.

Dok zastupnici Skupštine KS i stanovnici Opštine Ilidža čekaju odgovore nadležnih institucija postavlja se pitanje da li bi zatvaranje migrantskog centra Blažuj zaista riješilo problem migranata ili bi otvorilo nova pitanja. Načelnik sektora za operativnu podršku Službe za poslove sa strancima Rade Kovač za naš portal odgovara:

"Ono što je sigurno, ako bi došlo do zatvaranja prihvatnog centra Blažuj, bez otvaranja nekih novih prihvatnih centara mi bismo samo usložnili situaciju, prije svega s bezbjedonosnog ali i humanitarnog aspekta, jer bi se dešavalo da migranti sami traže odgovarajuće lokalitete, a prema iskustvima iz ranijih godina to bi bile lokacije koje bi ugrožavale bezbjednost građana. Sjetite se samo 2018. godine kada smo u okolini Vijećnice imali jedan 'divlji kamp' koji su migranti sami napravili čime je ugrožena sigurnost građana, ali i migranata".

To mišljenje dijeli i Lemezan koji ističe: "Poštujući ljudska prava svih osoba koje borave na teritoriji BiH, potrebno je da migranti budu izmješteni u zvanične centre u drugim dijelovima zemlje, gdje postoje uslovi za human i siguran boravak, uz odgovarajući nadzor".

Dodatni problem predstavljaju i privatni smještaji, posebno oni ilegalni koji otežavaju lociranje migranata. Migranti koji se pronađu u ilegalnim smještajima bivaju upućeni u Imigracioni centar Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine, koji dalje postupa prema zakonskim procedurama. Gdje postoji mogućnost, te osobe mogu biti deportovane, dok se u suprotnom smještaju u centre pod nadzorom.

"Mi smo u prethodnim danima, po tom pitanju, reagovali na dvije ili tri lokacije na kojima smo pronašli određeni broj migranata koje smo procesuirali i smjestili upravo u prihvatni centar Blažuj, jer su migranti koji su smješteni u prihvatne centre pod kontrolom nadležnih organa i prave manje probleme građanima na području KS i samim tim ne utiču na složenost same bezbjednosne situacije", ističe Kovač.

Migrantska kriza je pitanje koje se mora rješavati na državnom nivou. Jasno je da Kanton Sarajevo i Općina Ilidža ne mogu sami nositi ovaj teret. Centar u Blažuju, koji funkcioniše kao privatni smještaj, ne ispunjava ni osnovne sigurnosne i tehničke uslove za smještaj migranata, nema kontrole ulaska i izlaska, evidencije, ni video nadzora i iz tog razloga predstavlja problem za sigurnost građana, ali i samih migranata.

"Moramo biti svjesni da ako ovaj problem ne riješimo sistemski, vrlo lahko situacija može izmaći kontroli znajući da u okviru te migrantske populacije postoje lica koja se bave krijumčarenjem i trgovinom ljudima su upravo u okviru te migrantske populacije i dešavalo se da smo u proteklom periodu pronalazili kriminalne grupe koje su pravile dodatan bezbjedonosni problem, ne samo građanima BiH koji imaju opravdan strah, nego i samoj migrantskoj populaciji. Moramo paziti da se ne dovedemo u situaciju da BiH bude parking za migrante što bi proizvelo dodatne bezbjedonosne i humanitarne probleme", zaključio je Kovač.