Zašto Dodik pomoćni sastav policije osniva hitno: Pod izgovorom manjka kadra usput stvara svoju gardu

 - Narodna skupština Republike Srpske po hitnoj proceduri razmatra izmjene Zakona o policijskim i unutrašnjim poslovima, kojim se planira uvođenje rezevrnog, odnosno pomoćnog sastava policije.

BANJA LUKA, 2. jula - Sam čin uvođenja posebnog, pomoćnog ili rezervnog sastava policije za sobom povlači niz pitanja, a naročito ako se on uvodi hitno. Glavni argument, odnosno obrazloženje za uvođenje rezervnog sastava policije je manjak kadra u redovnom sastavu. Vlast u entitetu RS je godinama unazad znala i morala je imati projekcije o kretanju i stanju kadra u redovnom sastavu policije. S tim u vezi su mogli vidjeti koliko im nedostaje i koliko će im policajaca nedostajati u narednim godinama.

Ipak, vlast u sklopu režima Milorada Dodika je godinama šutila i nije pojačavala redovan sastav policije. Nisu uvodili dodatnu klasu u svojoj policijskoj akademiji, što bi bio prirodan slijed. Umjesto toga, vlast aktuelni trenutak predstavlja kao presudan i hitan.

Plan je kroz konkurs angažovati do 1.000 rezervista koji bi se prema obrazloženju koristili za vanredne situacije (poplave, požari i slično). Ministar policije Siniša Karan poručuje da u pojedinim policijskim stanicama nema ni najobičnije policijske ophodnje, ali uvjerava da će rezervni sastav sve riješiti.

Plan je da direktor policije predlaže, a na kraju ministar odlučuje da li će i kada rezervni sastav policije biti angažovan. Rezervni sastav policije će biti naoružan, a u obavljanju poslova nadzirat će ga pripadnik redovnog sastava policije.

U izmjenu zakona uključen je i član koji glasi: Radi izvršenja poslova i zadataka, Ministarstvo može upotrijebiti opremu za ometanje signala za komunikaciju i sisteme za prepoznavanje objekata.

Osim što formiranje policijskih rezervista pravda manjkom kadra u redovnom sastavu, ne može se isključiti širi historijski kontekst o ulozi rezervnog sastava policije tokom rata i zločina koji su počinjeni. Prije svega to se odnosi na trenutni ambijent bošnjačkih i hrvatskih povratnika u entitetu RS.

U konačnici Dodik se ovim zakonskim izmjenama dodatno štiti i stvara ličnu i režimsku bezbjednosnu širinu, naročito u ambijentu gdje čeka drugostepenu presudu i gdje je još uvijek bjegunac od bh. pravosuđa.

U cijeloj priči ne treba zanemariti da vlast RS-a godinama odbija uskladiti nacionalnu zastupljenost Bošnjaka i Hrvata u MUP-u RS-a sa Ustavom. Bošnjaka u MUP-u RS-a radi nešto više od 300, dok bi ih prema popisu iz 1991. pa i 2013. u MUP-u RS-a trebalo biti barem 1.000.