Za prepisati od A do Ž: Kako 'pametni gradovi' poput Helsinkija sprečavaju teške prometne nesreće?

-      Ovaj uspjeh Helsinkija usklađen je s programom Europske unije pod nazivom „Vizija nula", koji ima za cilj da se do 2050. godine broj smrtnih slučajeva na cestama svede na nulu...                                                                             

BERLIN/HELSINKI, 21. augusta - Finska prijestolnica Helsinki u posljednjih dvanaest mjeseci nije imala nijednu prometnu nesreću sa smrtnim ishodom. Za taj uspjeh postoji više razloga.

Nula. Toliko je ljudi poginulo u prometnim nesrećama u Helsinkiju unazad godinu dana (od kraja jula 2024. do jula 2025. godine). Posljednja prometna nesreća sa smrtnim ishodom dogodila se u julu 2024.

Broj poginulih na cestama glavnog grada Finske koji ima 690.000 stanovnika znatno je manji nego u drugim europskim prijestolnicama, kako u apsolutnim brojevima, tako i po glavi stanovnika.

U prvoj polovici 2024. Helsinki je zabilježio četiri smrtna slučaja u prometu - što je 0,59 na 100.000 stanovnika. Usporedbe radi, Berlin bilježi 1,45 smrtnih ishoda na 100.000 stanovnika, London 1,24 dok Oslo, koji je samo malo veći od Helsinkija, 0,56.

Cilj Helsinkija: nula smrtnih slučajeva do 2050.

Prema riječima Ronija Utriainena, inženjera u gradskoj upravi Helsinkija, postoji više razloga za ovaj uspjeh. Jedan od glavnih je ograničenje brzine na 30 km/h koje vrijedi za više od polovice gradskih prometnica. „Mislim da je to jedna od ključnih mjera. Samo smanjenje brzine nije dovoljno, ali je ipak važno", rekao je Utriainen za DW.

Ovaj uspjeh Helsinkija usklađen je s programom Europske unije pod nazivom „Vizija nula", koji ima za cilj da se do 2050. godine broj smrtnih slučajeva na cestama svede na nulu.

U skladu s tim ciljem gradska uprava Helsinkija pokrenula je Program razvoja sigurnosti prometa. Grad želi identificirati najvažnije rute za sigurnost djece, pješaka i biciklista, te obnoviti infrastrukturu u skladu s tim. To uključuje rekonstrukciju biciklističkih staza, ulične rasvjete i suradnju s drugim gradovima i institucijama. Utriainen kao jedan od prioriteta navodi i povećanje korištenja javnog prijevoza, čime se smanjuje broj automobila na cestama.

Podaci za sprečavanje nesreća

Helsinki je prikupljao podatke o nesrećama, brzini vožnje i povratne informacije građana kako bi identificirao opasne dijelove cesta ili tzv. crne točke. To pomaže planerima da vide kako funkcionira gradski promet, gdje su potrebne promjene i kako se to može iskoristiti za planiranje raskršća, pješačkih prijelaza, biciklističkih staza i javnog prijevoza.

Hagen Schüller, inženjer prometa u firmi PTV Transport Consult u Berlinu, kaže da je uzimanje u obzir mnogih podataka važno za moderno planiranje gradskog prometa. Ali, dodaje, to je ipak jako složen zadatak. „Morate uzeti u obzir mnogo faktora. To čini sigurnost na cestama vrlo složenom", primjećuje Schüller za DW. „U većini velikih gradova postoje centri za kontrolu u kojima se promet u cijelom gradu prati putem senzora, kamera, detektora. Ne možete kontrolirati svaki faktor, poput lošeg vremena, ali uklanjanjem jednog faktora stvarate svojevrsnu tampon-zonu koja spriječi nesreću."

Za provjeru i poboljšanje ovih mjera važna je kontrola. Koordinacija između grada i policije omogućila je u Helsinkiju bolje pridržavanje prometnih propisa, pri čemu je kontrola brzine "važna mjera", kaže Utriainen za DW. „Policija je odgovorna za kontrolu brzine u Finskoj, ali grad je odgovoran za postavljanje fiksnih kontrolnih točaka, koje policija koristi."

Trenutno u Helsinkiju postoji 60 takvih točaka, odnosno kamera za kontrolu brzine, uglavnom na cestama s ograničenjem od 40 km/h ili više. „Otkrili smo da fiksne kamere posebno utječu na smanje brzine", kaže Utriainen.

Umjetna inteligencija u prometu

Schüller vjeruje da bi budućnost upravljanja prometom mogla biti automatizirana i vođena umjetnom inteligencijom. Automatizacija u prometu, koja je još uvijek u razvoju, ići će korak u korak s razvojem autonomnih vozila. Ako budu odobrena za upotrebu, ta vozila bi slala podatke o brzini i lokaciji centrima za kontrolu prometa, koji bi im vraćali informacije o ograničenjima brzine i smetnjama.

Schüller je uvjeren da je „Vizija nula" moguća i smatra da su napori Helsinkija uzor za gradove srednje veličine. „Najveći broj gradova, koji su sveli broj smrtnih slučajeva u prometnim nesrećama na nulu, su manji gradovi. Pažnja koju Helsinki dobiva zbog toga je opravdana", smatra Schüller.

Za mnoge gradove veliki su izazov lokalna politika i otpor transformaciji prometa. Rasprave o uklanjanju parkirnih mjesta radi izgradnje biciklističkih staza, smanjenju ograničenja brzine ili stvaranju zona bez automobila svakodnevna su tema u mnogim gradovima u Njemačkoj. Ali znanje i tehnologija za promjene već postoje, zaključio je Schüller.