VELIKA KLADUŠA U SUSRET DANU OPĆINE: Između ponosa na 23. februar, očekivanja i lješih vremena

Velika Kladuša uskoro će obilježiti svoj Dan općine. Osim prisjećanja na period prije 84 godine kada je oslobođenja od okupatora u Drugom svjetskom ratu, prilika je na osvrt gdje je Velika Kladuša danas. Lokalna zajednica koja se proteže duž granice BIH i Hrvatske privredno je nazadovala, a njeni građani bolji život potražili van granica države. Nakon posljednjih lokalnih izbora, nova vlast čini napore kako bi se Velika Kladuša otvorila za javne i privatne investicije, te zadržali njeni građani.

VELIKA KLADUŠA, 21. februar - Naredne sedmice Velika Kladuša bit će u svečarskom ozračju. 23. februara 1942. godine partizanske jedinice oslobodile su grad od fašističkog okupatora, a zbog značaja događaja ovaj datum obilježava se kao Dan općine Velika Kladuša. Planirani su prigodni sadržaji uključujući svečanu sjednicu gdje najzaslužnijim pojedincima i kolektivima bit će uručena priznanja. Najviše priznanje „Februarska nagrada“ ove godine dobit će Fikreta Muslić za doprinos obrazovanju i društvenom radu. Slovenačka ministrica vanjskih i evropskih poslova Tanja Fajon, prema Odluci općinskog vijeća, proglašena je počasnom građankom.

Asim Velažić, predsjedavajući Općinskog vijeća Velika Kladuša, navodi kako su "ove godine imali veliki broj nominacija i s obzirom da je prošle godine to obilježeno na kvalitetniji način i da nakon niz godina ranijih, nije bilo obilježavanje Dana općine velika Kladuša, jer 23.februar je za nas važan dan, mi smo tada ponosni, sretni jer to je dan kada je oslobođena Velika Kladuša". 

Izostanak obilježavanja Dana općine u proteklom periodu rezultat je političkih tenzija koje su bile prisutne između tada vladajućih Laburista i stranaka opozicije. Česte blokade u radu općinske uprave i vijeća uzrokovale su privrednu stagnaciju, zatvorenost lokalne zajednice, odlazak stanovništva. Nova vlast predvođena načelnikom Borisom Horvatom, nakon izbora 2024. godine obećala je promjene.

Mersad Sarajlija, vijećnik u Velikoj Kladuši, istakao je kako je "Velika Kladuša u boljoj poziciji nego što je bila prije godinu i po i ne samo zbog dolaska nove vlasti već i zbog ukupne atmosfere kod građana. Prije svega, vijeće je počelo održavati redovne sjednice, normalno funkcionirati, gdje je tretirano preko 200 materijala iz različitih oblasti, kada je riječ o razvoju infrastrukture, nadam se da velika Kladuša ulazi u veliki projekat".

Riječ je o kanalizacionom sistemu gdje su predradnje počele u ranijim godinama, međutim, projekat je zaustavljen. Sada su za njegov nastavak osigurana sredstava i to kroz bespovratna i kredit Evropske banke za obnovu i razvoj. Savjetnik načelnik Velike Kladuše, Fuad Sulejmanagić ističe da "procedura dalje nalaže da svu kompetnu proceduru će voditi Evropska banka za obnovu i razvoj preko viših nivoa vlasti u BiH koji će biti garant za projekat koji se radi u Velikoj Kladuši".

Nova lokalna vlast napravila je iskorak u odnosu na raniji period, mnogi procesi su deblokirani poput izdavanja dozvola za gradnju, kaže vijećnik Aladin Ćerimović "puno je dokumenata koji su usvojeni na području općine Velika Kladuša koji su interesu pobiljšanja uslova građana u Velikoj Kladuši tako da generalno možemo zaključiti da je puno toga urađeno u ovom periodu".

Ali puno toga još treba uraditi. Završiti, npr. zgradu Doma kulture, privući privatne investitore, povećati zaposlenost, poboljšati cestovnu infastrukturu. Zato je potrebna jača podrška viših nivoa vlasti. Kladuščani očekuju da se ispune obećanja o velikim javnim radovima kao što je brza cesta Bihać- Cazin- Velika Kladuša. Mersad Sarajlija smatra da tamošnje stanovnike najviše interesira putni pravac Cazin - Velika Kladuša koji "nije u fazi u kojoj bi trebala, nadam se da će se i s tim krenuti, jer to je žila kucavica i ja očekujem i od Federalne Vlade".

U Općini koja se nalazi na samom ulazu u Europsku uniju građani očekuju da prednosti koje ima konačno budu prepoznate i Kladuši vrati položaj koji je nekada imala.