Vatikan ušao u period ''prazne stolice'': Šta slijedi nakon smrti pape Franje?

- Sedisvakancija Svete Stolice odnosi se na razdoblje kada je upražnjena papinska stolica u Bazilici svetog Ivana Lateranskog zbog papine smrti ili odreknuća

VATIKAN, 22. aprila - Nakon smrti pape Franje, koji je preminuo u ponedjeljak u Vatikanu, nastupila je sedisvakancija, odnosno period bez pape, prenosi Anadolu.

Pojam sedisvakancija (lat. sede vacante, prazna stolica) i odnosi se na razdoblje kada je biskupska stolica upražnjena, u ovom slučaju papinska stolica u Bazilici svetog Ivana Lateranskog – katedralnoj crkvi rimskog biskupa i "majci svih crkava".

- Uloga kamerlenga, vikara i velikog penitencijara -

Tokom sedisvakancije, papinske ovlasti se ne prenose nikome. Crkvom upravlja Kardinalski zbor, ali sa vrlo ograničenim ovlastima koje su određene apostolskom konstitucijom Universi Dominici Gregis, koju je donio papa Ivan Pavao II 1996. godine.

S početkom sedisvakancije, svim dužnosnicima vatikanske kurije, osim trojice, automatski prestaje mandat. Na dužnostima ostaju kardinal kamerlengo (komornik), rimski vikar i veliki penitencijar.

Kamerlengo upravlja vatikanskom državom i crkvenom imovinom u papinoj odsutnosti i ima najvažniju ulogu u ovom prijelaznom periodu. Trenutno tu funkciju obavlja irski kardinal Kevin Farrell.

Rimski vikar vodi rimsku biskupiju u ime pape, a na toj funkciji je trenutno italijanski kardinal Baldassare Reina.

Veliki penitencijar zadužen je za pitanja oprosta grijeha, a trenutno tu dužnost obavlja italijanski kardinal Angelo De Donatis.

Također, tokom sedisvakancije mijenja se i grb Svete Stolice – iz njega se uklanja papinska tijara iznad prekriženih ključeva.

- Konklave i kongregacije -

Prema konstituciji Universi Dominici Gregis, konklave za izbor novog pape mogu početi najranije 15, a najkasnije 20 dana nakon papine smrti ili odreknuća.

Skoro šest stoljeća, taj period od oko tri sedmice rezervisan je za žalovanje, ispraćaj i pogreb preminulog pape.

Jedini izuzetak bilo je iznenadno odreknuće Benedikta XVI.

U 20. i 21. stoljeću dogodilo se devet sedisvakancija, koje su u prosjeku trajale 17 dana.

U toku razdoblja upražnjene stolice rimskog biskupa, dekan Kardinalskog zbora, dužnost koju sad obavlja italijanski kardinal Giovanni Battista Re, predsjedava svakodnevnim sastancima – općim kongregacijama kardinala – koji upravljaju Crkvom tokom prelaznog perioda.

Ove kongregacije često služe za utvrđivanje smjernica i neformalne razgovore o mogućim kandidatima za novog Papu. Kardinali se često okupljaju i neslužbeno, po jezičnim ili regionalnim grupama, vodeći računa da te rasprave ostanu izvan očiju javnosti.

- Upravljanje Crkvom i Vatikanom čeka novog papu -

Kardinalski zbor nema papinske ovlasti. Njihove dužnosti svedene su na obavljanje redovnih poslova i rješavanje pitanja koja ne mogu čekati – prvenstveno organizaciju konklava. Njihova uloga je strogo administrativna. Odluke se na općim kongregacijama donose većinom glasova, a u ovom periodu Katolička crkva najviše podsjeća na demokratiju.

Sedisvakancija završava kada novoizabrani poglavar Katoličke crkve u konklavama prihvati izbor. Tada upravljanje Crkvom i Vatikanom automatski prelazi u njegove ruke.