• 30.09.2025.
  • RTV USK,

Ugljični otisak i konkurentnost kompanija: Bh ekonomija uskoro pred novim udarima EU direktiva...

Ugljični otisak i konkurentnost kompanija: Bh ekonomija uskoro pred novim udarima EU direktiva...

-      Privredni sektor u BiH očekuje novi udar od 2026. odnosno 2027. godine kada počinje primjena Direktive EU CBAM ( Si – bam ). Ova Uredba podrazumijeva prekogranično plaćanje emisija ugljen dioksida i ima direktan uticaj na konkurentnost kompanija, pogotovo izvozno orijentisanih firmi. Najviše će biti pogođena industrija cementa, čelika, željeza, aluminijima mada se očekuje proširenje broja sektora koji će biti obuhvaćeni ovom Direktivom...                                                                                                                                                                                                                                               

SARAJEVO/BIHAĆ, 30. septembra - Od 1. januara 2026. godine kompanije koje se bave proizvodnjom prvenstveno cementa, željeza i čelika bit će u obavezi da podnose izvještaj kalkulacije emisija CO2. Proces naplate će započeti godinu dana kasnije na osnovu izvještaja kojeg kompanije podnesu. Prema prvim procjenama Vanjskotrgovinske komore BiH udar na cijenu naših proizvoda bit će do 20 %, u zavisnosti od proizvoda koji je obuhvaćen.

U isto vrijeme privatni sektor nastoji uvoditi modele tzv. 'zelene tehnologije' u svoj proizvodni proces kako bi postigli konkurentnost na tržištu. Pred industrijom cementa, koji se u prosjeku izvozi oko 90 % u EU, ogromna je zadaća. Direktor najveće kompanije u ovom sektoru iz Lukavca u Direktivi vidi izazove ali i prilike. Smatra da će ovo doprinijeti zapošljavanju ukoliko se bude radilo na 'ozelenjavanju' proizvodnih procesa. S druge strane, troškovi su neizbježni.  

O ovoj temi više i opširnije donosimo u TV Dnevniku večeras...

PODIJELI
IZVOR
RTV USK

POVEZANE VIJESTI

Učitavam ...

Anketa

Prema dostupnim i aktuelnim informacijama pred poljoprivrednicima u BiH ove godine bit će daleko više problema nego ranijih godina, čak i nepremostivih, a s obzirom na prekomjeran uvoz iz inostranstva, poskupljenje goriva i repromaterijala, sjetva i značajniji urod za najveći broj poljoprivrednika je skoro nemoguća misija. U svemu što zabrinjava jeste i generalni odnos države prema potrebama i zaštiti domaće proizvodnje. Ima li objektivno mogućih rješenja i političke volje da se sačuva bh poljoprivreda – pitanje je na koje očekujemo vaš odgovor od ponuđenih.
Newsletter