U susjednoj Hrvatskoj izmjenama Zakona o strancima uvodi se obavezno učenje hrvatskog jezika

-     Hrvatska vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o strancima kojima se za strane radnike kao uvjet za produljenje dozvole uvodi obveza učenja i polaganja ispita iz hrvatskog jezika, a omogućuje im se i lakša promjena poslodavca...                                

ZAGREB/SARAJEVO, 05. februara - Nove izmjene Zakona o strancima donose se radi usklađivanja s EU zakonodavstvom, odnosno Direktivom o jedinstvenom postupku obrade zahtjeva za izdavanje jedinstvene dozvole boravka te Paktom o azilu i migracijama koji uvodi nova pravila za upravljanje migracijama i uspostavu zajedničkog sustava azila na razini EU-a, a članicama omogućuju fleksibilnost u rješavanju specifičnih problema s kojima se suočavaju i potrebne mjere za zaštitu osoba kojima treba pomoć.

Tako se uvodi mogućnost provođenja dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama, propisuje nezavisni mehanizam praćenja poštivanja temeljnih prava u postupku dubinske provjere i odobravanja azila na granici te postupak povratka na granici za državljane trećih zemalja kojima je odbijen azil, naveo je potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. 

Predloženim izmjenama, navode iz Ministarstva, pokušat će se brzo i adekvatno odgovoriti na potrebe tržišta rada, a trebale bi rezultirati administrativnim rasterećenjem svih dionika postupka izdavanja dozvola, njegovim učinkovitijim provođenjem, ali i boljom razinom zaštite radnika -državljana trećih zemalja i zadržavanja postojeće strane radne snage uz poštivanje svih sigurnosnih aspekata.

Među ključnim novinama je uvođenje obveze učenja hrvatskog jezika za strane radnike, odnosno obveza polaganja ispita u razini A1.1 nakon godine dana boravka, kao uvjet za produljenje dozvole za boravak i rad.

Nadalje, stranim radnicima se olakšava promjena svih zanimanja kod istog poslodavca, a ne samo u deficitarnim zanimanjima, uz provođenja testa tržišta rada, kao i mogućnost promjene poslodavca već nakon šest mjeseci rada kod prvog poslodavca bez potrebe izdavanja nove dozvole za boravak i rad. Strani radnik kojemu je izdana dozvola za deficitarno zanimanje, s tom dozvolom više neće moći raditi na području onih policijskih uprava u kojima to zanimanje nije deficitarno, a ni na području na kojem test tržišta rada nije proveden. 

Rok za rješavanje dozvole za boravak i rad je produžen na 90 dana, a produljena je i dopuštena nezaposlenost stranih radnika za vrijeme važenja dozvole do tri mjeseca, odnosno do šest mjeseci ako dozvolu ima duže od dvije godine. 

Do administrativnog rasterećenja će doći i u slučajevima izdavanja dozvola za sezonske poslove koje su se do sada izdavale na rok do godine dana, a prema prijedlogu vrijedit će tri godine ako se radi o istom stranom radniku i istom poslodavcu u zanimanju za koje se izdaje ta dozvola odnosno, a s kojom će sezonski radnik moći raditi do 90 dana u kalendarskoj godini ili do devet mjeseci godišnje. Privremeni boravak i u svrhu studiranja produljuje se s godinu na tri godine. 

Poslodavac neće moći dobiti nove dozvole za boravak i rad ako se nalazi na tzv. crnoj listi za vrijeme od godine dana od kad je inspektorat utvrdio postojanje nepravilnosti, a više obveza obavještavanja policijske uprave o prestanku ugovora o radu neće biti na stranom državljaninu nego na poslodavcu i to elektroničkim putem, putem sustava e-Građani. Strani radnik će morati obavijestiti HZZ u roku od pet dana od prestanka ugovora o radu. Ukoliko odbije posao HZZ-a, gubi dozvolu.

"Produžuje se rok za prijavu boravišta državljana trećih zemalja s tri na 15 dana, propisan je uvjet da poslodavac ne smije imati blokirani račun duže od 30 dana, priljev po transakcijskom računu poslodavca potrebno je dokazivati u zadnjih 12 mjeseci, a ne više šest mjeseci", naveo je Božinović. 

Priljev po transakcijskom računu za pravne osobe propisuje se u najmanjem iznosu od 100.000, a za fizičke osobe od 40.000 eura, javlja Hina. 

Zakonom se jasnije propisuje i nadležnost Državnog inspektorata vezano za nadzor smještaja sezonskih radnika, a kako navode iz Ministarstva, nakon prošlogodišnjih izmjena zakona došlo je do blagog smanjivanja broja izdanih dozvola za boravak i rad te ih je u prvih devet mjeseci 2025. godine izdano 136.194, dok u istom razdoblju godinu ranije 158.837.