• 25.04.2025.
  • RTVUSK

U sarajevskoj katedrali služena misa zadušnica za papu Franju

U sarajevskoj katedrali služena misa zadušnica za papu Franju

-    Misu je predvodio apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Francis Assisi Chullikatt, zajedno s nadbiskupom metropolitom vrhbosanskim Tomom Vukšićem i svećenicima, a misi je prisustvovao veliki broj vjernika...                                                                                                                                                         

SARAJEVO, 25. aprila - U sarajevskoj katedrali Srca Isusova u petak je održana misa zadušnica za papu Franju koji je preminuo u ponedjeljak, a čija je sahrana zakazana za sutra, javlja Anadolu.

Misu je predvodio apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Francis Assisi Chullikatt, zajedno s nadbiskupom metropolitom vrhbosanskim Tomom Vukšićem i svećenicima, a misi je prisustvovao veliki broj vjernika.

U dopisu Vrhbosanske nadbiskupije navedene su dodatne upute povodom ukopa pape Franje. Istaknuto je da se na dan njegovog ukopa, ili prvog sljedećeg slobodnog dana, u svim crkvama nadbiskupije, uz prisustvo vjernika, treba služiti sveta misa zadušnica. Također, u trenutku kada u Rimu započnu pogrebni obredi, crkvena zvona širom Vrhbosanske nadbiskupije oglasit će se i zvoniti deset minuta, prema mjesnom običaju.

Sahrana pape Franje biće održana u subotu, 26. aprila, potvrdio je u utorak Vatikan.

Papina sahrana će biti održana u 10.00 sati po lokalnom vremenu. Odluka je donesena na sastanku kardinala rano u utorak, dok će konklava za izbor novog pape početi od 5. maja. Papa Franjo je u februaru primljen u bolnicu u Rimu s bronhitisom, koji se razvio u obostranu upalu pluća. Otpušten je nakon 38 dana kako bi nastavio oporavak u svojoj vatikanskoj rezidenciji. Preminuo je u ponedjeljak u dobi od 88 godina.

 

PODIJELI
IZVOR
Anadolu Agency

POVEZANE VIJESTI

Učitavam ...

Anketa

Prema dostupnim i aktuelnim informacijama pred poljoprivrednicima u BiH ove godine bit će daleko više problema nego ranijih godina, čak i nepremostivih, a s obzirom na prekomjeran uvoz iz inostranstva, poskupljenje goriva i repromaterijala, sjetva i značajniji urod za najveći broj poljoprivrednika je skoro nemoguća misija. U svemu što zabrinjava jeste i generalni odnos države prema potrebama i zaštiti domaće proizvodnje. Ima li objektivno mogućih rješenja i političke volje da se sačuva bh poljoprivreda – pitanje je na koje očekujemo vaš odgovor od ponuđenih.
Newsletter