• 08.08.2025.
  • RTV USK,

U ratu u Gazi ubijeno preko 61.300 ljudi, uključujući 201 umrlih od gladi

U ratu u Gazi ubijeno preko 61.300 ljudi, uključujući 201 umrlih od gladi

-     Broj poginulih u izraelskim napadima na tražioce pomoći dostigao je 1.772...

ISTANBUL, 08. avgusta – Najmanje 61.330 Palestinaca ubijeno je u genocidnom ratu Izraela u Pojasu Gaze od oktobra 2023. godine, uključujući 201 osobu koja je umrla od gladi, saopštilo je u petak Ministarstvo zdravstva.

U svom dnevnom ažuriranju, ministarstvo je navelo da su 72 tijela i 314 ranjenih osoba dopremljeno u bolnice u protekla 24 sata, čime je ukupan broj povrijeđenih porastao na 152.359 od početka rata.

Također su zabilježena četiri nova smrtna slučaja uslijed gladi i pothranjenosti, čime je ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih s glađu porastao na 201, uključujući 98 djece.

Ministarstvo je upozorilo da mnoge žrtve ostaju zarobljene pod ruševinama ili leže na ulicama, jer timovi za hitne slučajeve i civilnu zaštitu ne mogu doći do njih zbog intenziteta izraelskog bombardovanja i ozbiljnog nedostatka opreme.

U međuvremenu, broj Palestinaca ubijenih dok su tražili humanitarnu pomoć porastao je na 1.772, a 16 u posljednja 24 sata. Više od 12.249 ljudi je povrijeđeno od 27. maja, kada je kontroverzna Humanitarna fondacija za Gazu započela s radom.

Izraelska vojska je nastavila napade na Pojas Gaze 18. marta i od tada je ubila 9.824 ljudi i ranila još 40.318, čime je prekršen sporazum o prekidu vatre i razmjeni zatvorenika koji je stupio na snagu u januaru.

Prošlog novembra, Međunarodni krivični sud je izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.

Izrael se također suočava s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde zbog rata u enklavi.

PODIJELI
IZVOR
Anadolu Agency

POVEZANE VIJESTI

Učitavam ...

Anketa

Prema dostupnim i aktuelnim informacijama pred poljoprivrednicima u BiH ove godine bit će daleko više problema nego ranijih godina, čak i nepremostivih, a s obzirom na prekomjeran uvoz iz inostranstva, poskupljenje goriva i repromaterijala, sjetva i značajniji urod za najveći broj poljoprivrednika je skoro nemoguća misija. U svemu što zabrinjava jeste i generalni odnos države prema potrebama i zaštiti domaće proizvodnje. Ima li objektivno mogućih rješenja i političke volje da se sačuva bh poljoprivreda – pitanje je na koje očekujemo vaš odgovor od ponuđenih.
Newsletter