• 28.12.2024.
  • RTV USK

U Hrvatskoj izborna tišina uoči sutrašnjih predsjedničkih izbora

U Hrvatskoj izborna tišina uoči sutrašnjih predsjedničkih izbora

-    Izborna tišina počela u ponoć i trajati će do sutra u 19 sati kada će biti zatvorena biračka mjesta...

ZAGREB, 28. decembra - U Hrvatskoj je na snazi izborna tišina uoči predsjedničkih izbora koji će biti održani u nedjelju, saopštilo je Državno izborno povjerenstvo (DIP), prenosi Anadolu.

Izborna tišina počela je u ponoć i trajaće do sutra u 19 sati kada će biti zatvorena biračka mjesta.

Tokom izborne tišine zabranjena je izborna kampanja, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje nezvaničnih rezultata izbora, fotografija u sredstvima javnog informisanja, izjava i intervjua, kao i navođenje izjava učesnika u izborima.

Na predsjedničkim izborima u Hrvatskom u nedjelju pravo glasa će imati 3,7 miliona građana.

Više od 6.700 birališta u zemlji i inostranstvu, na kojem će građani birati između osam predsjedničkih kandidata, ostaće otvorena do 19 sati.

Kandidati za novi petogodišnji predsjednički mandat su aktuelni predsjednik Zoran Milanović, kandidat SDP-a i partnera, Dragan Primorac, kandidat HDZ-a i partnera, Miro Bulj, kandidat Mosta, kandidatkinja Možemo Ivana Kekin, kandidatkinja stranke Dom i nacionalno okupljanje Branka Lozo te nezavisni kandidati Marija Selak Raspudić, Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo.

Predsjednika Republike Hrvatske biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina na neposrednim izborima tajnim glasanjem.

Ukoliko nijedan od kandidata u prvom krugu izbora ne osvoji apsolutnu većinu, u roku 15 dana organizuje se drugi krug izbora.

U drugom krugu, koji bi ovaj put bio održan 12. januara, natječu se dva kandidata sa najvećim procentom osvojenih glasova. Pobjednikom drugog kruga izbora proglašava se kandidat koji osvoji više glasova u drugom krugu.

PODIJELI
IZVOR
Anadolu Agency,

POVEZANE VIJESTI

Učitavam ...

Anketa

Prema dostupnim i aktuelnim informacijama pred poljoprivrednicima u BiH ove godine bit će daleko više problema nego ranijih godina, čak i nepremostivih, a s obzirom na prekomjeran uvoz iz inostranstva, poskupljenje goriva i repromaterijala, sjetva i značajniji urod za najveći broj poljoprivrednika je skoro nemoguća misija. U svemu što zabrinjava jeste i generalni odnos države prema potrebama i zaštiti domaće proizvodnje. Ima li objektivno mogućih rješenja i političke volje da se sačuva bh poljoprivreda – pitanje je na koje očekujemo vaš odgovor od ponuđenih.
Newsletter