U BIHAĆU ODRŽANA EDUKACIJA O GENOCIDU U SREBRENICI: Kultura sjećanja kao trajna obaveza društva

Univerzitet u Bihaću kroz projekat posvećen 30. godišnjici genocida okuplja stručnjake, svjedoke i mlade u cilju očuvanja istine

BIHAĆ, 29. april 2026. - U Bihaću je održana edukacija pod nazivom „Genocid nad Bošnjacima na području Srebrenice“, kao dio projekta koji realizuje Univerzitet u Bihaću s ciljem jačanja kulture sjećanja i očuvanja istine o počinjenom genocidu. Projekat simboličnog naziva „Trideset godina poslije: znanje, istina i snaga mladih kao temelj državotvornosti“ realizuje se uz podršku Ministarstva za pitanja boraca Unsko-sanskog kantona, Fondacije za utvrđivanje istine o stradanju civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika s područja Bosanske krajine, Udruženja „Pokret majke enklave Srebrenica i Žepa“, Udruženja žrtava i svjedoka genocida, te medijsko pokroviteljstvo RTV USK.

Univerzitet u Bihaću i ove godine prigodnim sadržajima obilježava godišnjicu genocida u Srebrenici, podsjećajući da će se 11. jula navršiti 31 godina od najtežeg zločina počinjenog u Bosni i Hercegovini nakon Drugog svjetskog rata. Edukacija je okupila brojne predstavnike društveno-političkog i vjerskog života, preživjele žrtve genocida, kao i studente bihaćkih fakulteta.

Bihaćki muftija Mehmed ef. Kudić naglasio je važnost uključivanja mladih u ovakve aktivnosti, ističući da Srebrenica ostaje najveća rana, ali i opomena da su elementi genocida nad Bošnjacima bili prisutni i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, uključujući Bosansku krajinu.

Rektor Univerziteta u Bihaću, prof. dr. Atif Hodžić, podsjetio je da je genocid pravno dokazan te da su njegovi nalogodavci i izvršioci procesuirani i presuđeni. Ipak, upozorio je na prisutnost govora mržnje i negiranja zločina u javnom prostoru, naglašavajući da nove generacije imaju odgovornost graditi društvo zasnovano na istini i međusobnom poštovanju.

Stručno predavanje održao je i prof. dr. Enis Omerović, dekan Pravnog fakulteta u Zenici i ekspert za međunarodne odnose, koji je podsjetio na historijski i pravni kontekst genocida. Istakao je da genocid kao pojava prati čovječanstvo kroz historiju, dok je njegovu pravnu definiciju donijela Konvencija Ujedinjenih nacija nakon Drugog svjetskog rata. Naglasio je da genocid predstavlja najteži zločin nad ljudskim grupama, s ciljem njihovog potpunog uništenja, što se, kako je kazao, desilo upravo u Srebrenici.

Poseban emotivni doprinos edukaciji dale su članice Udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa, koje su govorile o ličnim iskustvima, stradanju žena Podrinja i dugogodišnjoj borbi za istinu i pravdu. Njihova svjedočenja podsjetila su prisutne na razmjere tragedije, ali i na snagu preživjelih u očuvanju sjećanja.

Edukacija je obuhvatila i panel diskusije te sesije u kojima su učestvovali preživjele žrtve, stručnjaci i studenti, s ciljem otvaranja dijaloga i jačanja svijesti o važnosti kulture pamćenja među mladima.