U 89. godini preminuo pisac i nobelovac Mario Vargas Llosa

-      Mario Vargas Llosa, Peruanac po rođenju, jedan od najvećih pisaca prošlog i ovog stoljeća i nobelovac, preminuo je u 89. godini života...                                       

LIMA/PERU, 14. aprila - "S dubokom tugom objavljujemo da je naš otac, Mario Vargas Llosa, danas mirno preminuo u Limi, okružen svojom porodicom", piše saopštenju koje je njegov sin Alvaro Vargas Llosa objavio na X-u.

Vargas Llosa će ostati najpoznatiji po svojim romanima, među kojima se izdvajaju Razgovor u katedrali, Rat na kraju svijeta i Teta Julia i scenarist.

Godine 2010. dobio je Nobelovu nagradu za književnost, a Švedska akademija ga je nagradila zbog, kako su naveli, njegovog detaljnog prikaza struktura moći i snažnih prikaza ličnog otpora, pobune i poraza.

Književnu karijeru započeo je zbirkom priča Šefovi (1959.), ali svjetsku slavu stekao je romanom Grad i psi (1963.), o brutalnosti vojne škole u Peruu. Knjiga je izazvala skandal u domovini zbog kritike društvenih institucija. Slijedili su brojni romani, među kojima se ističu Zelena kuća (1966.), Razgovor u Katedrali (1969.), Rat za kraj svijeta (1981.), Pripovjedač (1987.) i Pohvala pomajci (1988.).

Također, u svojim djelima, Vargas Llosa često se bavi temama poput moći, korupcije, društvenih nepravdi te sukoba između lične slobode i autoritarnih režima. Njegov književni stil karakterišu modernistički pristupi, uključujući fragmentiranu naraciju i pripovijedanje iz više perspektiva.

Osim što se istakao kao pisac, bio je i politički angažiran. Na predsjedničkim izborima u Peruu 1990. godine kandidovao se kao predstavnik desnog centra, no izgubio je. Nakon tog političkog poraza, preselio se u Španiju, gdje je 1993. godine stekao špansko državljanstvo, zadržavši pri tome i peruansko.

Pored romana, poznat je i po bogatom publicističkom radu - pisao je eseje, drame i članke za brojne novine. Njegov sveukupni opus i intelektualna prisutnost učinili su ga jednom od najvažnijih figura ne samo u latinoameričkoj, već i svjetskoj književnosti i javnom životu.