TURČALO: BiH je ostavljena na „rubu ruba“, EU pokazala slabost nakon odlaska Schmidta

Dekan FPN-a upozorio na moguće posljedice promjena u američkoj administraciji i budućnost OHR-a u BiH

SARAJEVO, 15. maj 2026. - Dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo ocijenio je da je odlazak Christian Schmidta rezultat promijenjenih političkih odnosa unutar nove američke administracije, upozoravajući pritom na slabost Evropske unije i moguće dugoročne posljedice po Bosnu i Hercegovinu i Dejtonski mirovni sporazum.

Govoreći za Federalnu televiziju, Turčalo je istakao da je još od dolaska nove administracije u Sjedinjenim Američkim Državama bilo jasno da postoji politička želja da Schmidt napusti funkciju visokog predstavnika.

„Ono što već dugo znamo od dolaska nove administracije jeste da je nova američka administracija željela da Christian Schmidt ode“, rekao je Turčalo.

Prema njegovim riječima, određeni period Schmidta je „čuvala“ činjenica da nije postojalo jasno rješenje o njegovom nasljedniku, iako su se ranije spominjala imena mađarskog i italijanskog diplomate.

Komentarišući odnos Evropske unije prema aktuelnoj situaciji, Turčalo smatra da je Brisel pokazao političku slabost i nespremnost da se suprotstavi stavovima Washingtona.

„Evropska unija je još jednom pokazala slabost“, naveo je, dodajući da EU nije izvukla pouke iz prvog mandata Donald Trump niti se adekvatno pripremila za promjene u američkoj politici.

Govoreći o poziciji Bosne i Hercegovine u aktuelnim geopolitičkim okolnostima, Turčalo je ocijenio da je država ostavljena na margini interesa velikih međunarodnih aktera.

„Mi smo tu na rubu ostavljeni, na nekom rubnom rukavcu margine Evropske unije, bukvalno – rub ruba“, izjavio je.

Turčalo upozorava da bi buduće promjene u međunarodnoj politici prema BiH mogle otvoriti prostor za reinterpretaciju implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali i za redefinisanje uloge OHR-a.

Posebno zabrinjavajućim smatra mogućnost da budući visoki predstavnik bude korišten za, kako je naveo, „normalizaciju politike secesionizma“ i dodatno produbljivanje etno-teritorijalnih podjela u Bosni i Hercegovini.

Kritikovao je i domaće političke aktere zbog izostanka zajedničke diplomatske strategije prema ključnim međunarodnim centrima odlučivanja, upozorivši da Bosna i Hercegovina nema koordinisan odgovor na aktuelne političke izazove.

Na kraju je ocijenio da pojedini signali iz američke administracije otvaraju prostor za tumačenje da je implementacija Dejtonskog sporazuma završen proces, što bi moglo voditi i okončanju uloge OHR-a u Bosni i Hercegovini.