- 16.06.2025.
- RTV USK,
Tko ima prednost nad Bliskim istokom: Usporedba vojne snage Izraela i Irana...
- U direktnoj usporedbi brojke Irana djeluju snažno – no Izrael ima taktičku prednost. Eskalacija bi mogla uvući još jednu vojnu silu u rat. Tko raspolaže s kojim vojnim potencijalima? Pitanja se množe...
BERLIN, 16. juna - Rat između Izraela i Irana se nastavlja. Prema navodima izraelske vojske (IDF), Iran je nakon izraelskih napada u više valova raketama napao Izrael tokom noći na subotu i rano jutros. Tom je prilikom više osoba ubijeno i ranjeno. Prema riječima glasnogovornika IDF-a, većina raketa je presretnuta. Međutim, bilo je udara u središtu zemlje, uključujući područje Tel Aviva. Više kuća je oštećeno.
Protuzračna
obrana ponovno je aktivirana i u iranskoj prijestolnici Teheranu. Očevici i
lokalni mediji izvijestili su o eksplozijama u središtu i sjeveroistoku
milijunskog grada.
Izraelski
napadi na Iran i odgovor najava Teherana da će se osvetiti približili su ova
dva suparnika na Bliskom istoku potpunom ratu –
u koji bi se, barem djelomično, mogle uključiti i Sjedinjene Američke Države.
Koliko
su snažne vojne snage Irana i Izraela?
Iran
raspolaže velikom redovnom vojskom, ali se oslanja i na savezničke milicije u
regiji, koje su međutim tijekom proteklih mjeseci znatno oslabile zbog
američkih i izraelskih djelovanja.
Izrael
raspolaže snažnim redovnim kopnenim i zračnim snagama, najjačima u regiji, a
oslanja se jednim dijelom i na operacije svojih tajnih službi, prije svega
Mossada. Taktike i vatrena moć oružanih snaga dviju zemalja znatno se
razlikuju.
S
čime raspolaže Iran?
Na
papiru Iran izgleda brojčano nadmoćno, s 88 milijuna stanovnika i površinom od
1,6 milijuna četvornih kilometara, u usporedbi s Izraelom koji ima devet
milijuna stanovnika i 22.000 četvornih kilometara. Međutim, te brojke vojno
gledano znače malo.
Iranske
trupe dijele se na redovne oružane snage, koje su uglavnom zadužene za
osiguranje granica i provedbu konvencionalnijih vojnih zadataka, te na
paravojnu Revolucionarnu gardu, u koju spada elitna postrojba Kuds, strateško
raketno zapovjedništvo i kibernetička jedinica. Redovne snage broje većinu
vojnika – oko 350.000 ljudi – i standardnu opremu. Revolucionarna garda ima oko
190.000 ljudi raspoređenih u nekoliko divizija. Ukupno, iranska vojska broji
oko 610.000 aktivnih vojnika, uz dodatnih 350.000 rezervista. Izraelska vojska
je znatno manja po brojnosti.
Pretpostavlja
se da su konvencionalne snage Irana, kao i njegovi saveznici, znatno oslabljene
izraelskim i američkim vojnim operacijama u protekloj godini. Izrael je već
umanjio sposobnosti Irana za odmazdu, napadima na militantno-islamistički Hamas
u Pojasu Gaze i
na miliciju Hezbolah u Libanonu, kao i snažnim bombardiranjem iranskih
protuzračnih sustava.
Puno
zastarjelog oružja
Vojna
oprema Irana je šarolika: dio opreme potječe još iz doba Sovjetskog Saveza i
SAD-a prije Islamske revolucije 1979., dok je kasnije stizala i iz Rusije.
Iranska zračna flota sastoji se od otprilike 200 zastarjelih aviona, čime
zemlja zaostaje za Izraelom kako kvantitativno, tako i kvalitativno. Ipak, Iran
je sposoban proizvoditi razne bespilotne letjelice i slične uređaje. Primjer su
dronovi tipa Shahed-, koje Iran u velikim količinama prodaje Rusiji za rat u
Ukrajini. Osim toga, Iran posjeduje najveći raketni arsenal na Bliskom istoku.
Sigurnost
najviših zapovjednika predstavlja stalan izazov u Iranu. Zapovjednik
Revolucionarne garde, general Hossein Salami, i načelnik glavnog stožera
Mohammad Bagheri bili su među žrtvama izraelskih napada u petak u Teheranu.
Također su ubijeni i vodeći nuklearni znanstvenici te visoki vojni
zapovjednici.
Iranski nuklearni program u proteklim
je godinama znatno napredovao, a pretpostavlja se da je zemlja obogatila
dovoljno urana gotovo do razine potrebne za izradu oružja, što bi joj omogućilo
izradu desetak nuklearnih bombi u roku od nekoliko mjeseci – ako se odluči na
taj korak. Međutim, nije poznato može li Iran izraditi nuklearnu bojevu glavu
dovoljno kompaktnu da stane u raketu. Izrael očito ne želi čekati odgovor na to
pitanje i već je ranije napadao postrojenja za proizvodnju nuklearnog
materijala i balističkih raketa.
Kako stoji Izrael u usporedbi?
Impresivne
izraelske kopnene, pomorske i zračne snage oslanjaju se kako na najnoviju
američku i europsku tehnologiju, tako i na snažnu domaću obrambenu
industriju. To omogućuje zemlji da vodi borbe na više frontova istovremeno. Za
jednu malu državu, Izrael raspolaže značajnim brojem vojnika: oko 170.000
aktivnih i 465.000 rezervista. Iako su izraelske snage brojčano manje od
iranskih, one su borbeno iskusne zbog regionalnih sukoba.
Posebno
je impresivna i efikasna izraelsko vojno zrakoplovstvo. Dok Iran raspolaže sa
209, dijelom zastarjelih, aviona, Izraerl ima na raspolaganju 278 modernih i
dobro naoružanih zrakoplova, kojima upravljaju vrlo iskusni piloti i koji imaju
podršku sofisticirane obavještajne logistike na zemlji.
Što
se tiče mobilnih raketnih sustava, tu je Iran u velikoj prednosti: 1517 naspram
183 izraelska. To omogućuje Iranu sadašnji odgovor na izraelska napade
ispaljivanjem stotina balističkih raketa na Izrael. U listopadu 2024., jedan
takav veliki
iranski raketni napad nanio je samo ograničenu štetu, dijelom
zahvaljujući američkoj pomoći u presretanju raketa.
Međutim,
Izrael posjeduje i vlastiti višeslojni sustav proturaketne obrane Iron Dome.
Taj sofisticirani sustav, koji se desetljećima razvijao uz veliku pomoć SAD-a,
može otkriti napade i aktivira se samo ako projektil cilja na naseljeno
područje ili vojnu/civilnu infrastrukturu. Izraelski političari kažu da sustav
nije 100% pouzdan, ali mu pripisuju zasluge za sprječavanje velikih razaranja i
brojnih žrtava.
Izrael
- atomska sila
Iranski
nuklearni program predstavlja egzistencijalnu prijetnju za Izrael, rekao je
jedan izraelski vojni dužnosnik kao obrazloženje napada.
Izrael
se općenito smatra jedinim nuklearnim oružjem naoružanim državom na Bliskom
istoku, iako nikada nije službeno priznao posjedovanje takvog oružja. Osim
toga, Izrael ima uz sebe vjernog saveznika – Sjedinjene Države – koje su u
prijašnjim sukobima igrale ključnu ulogu, a to se očekuje i ubuduće.
Uloga
SAD-a
Iako
se Sjedinjene Američke Države distanciraju od izraelskih akcija, mogle bi
postati metom iranske odmazde.
Američka
u regiji ima dva nosača aviona - USS Carl Vinson i USS Harry S. Truman -,
desetke borbenih aviona u svojim vojnim bazama regije, te tisuće vojnika.
Američki
državni tajnik Marco Rubio rekao je da je Izrael poduzeo jednostrane mjere
protiv Irana i upozorio Teheran da ne napada američke snage kao čin odmazde.
SAD je već proteklih dana započeo povlačenje nekih diplomata iz glavnog grada
Iraka, Bagdada, te ponudio dobrovoljnu evakuaciju obiteljima američkih vojnika
na Bliskom istoku.
Prije
napada u petak, Iran je najavio masovnu odmazdu za svaki napad. Ona se ne bi
odnosila samo na Izrael, već i na američke baze u regiji. Jedan iranski vladin
dužnosnik najavio je da će SAD biti praktički istisnut s Bliskog istoka
uništenjem njegove vojne infrastrukture.

