TEMA SEDMICE: Kriza na Bliskom istoku podigla cijene goriva, poljoprivrednici upozoravaju na posljedice

Cijene goriva, koje u kriznim situacijama često naglo rastu, ponovo su premašile 3 KM po litru dizela nakon napada na Iran i zatvaranja Hormuškog moreuza. Strah građana od moguće nestašice natjerao je vlasti da reagiraju plasiranjem dijela zaliha iz robnih rezervi.

UNSKO-SANSKI KANTON, 15. mart - Goriva za sada ima dovoljno, ali posljedice su već vidljive. Više cijene energenata gotovo uvijek povlače lančani rast cijena ostalih proizvoda, posebno hrane. Za mnoge građane, naročito penzionere i socijalno ugrožene, inflacija je već značajno smanjila kupovnu moć, a nova globalna kriza ne donosi optimizam.

Na samom početku eskalacije sukoba na Bliskom istoku pojedini distributeri reagirali su povećanjem cijena, iako je visina marže zakonski ograničena. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević nedavno je pojasnio da je prostor za povećanje cijena jasno definisan.

Prema njegovim riječima, marža distributera iznosi maksimalno 25 feninga po litru, bez obzira na to da li cijena dizela iznosi 2 ili 5 KM.

Istovremeno, očekivalo se da će i država preuzeti dio tereta kroz smanjenje akciza na gorivo. Međutim, ta mjera još uvijek nije usvojena u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, pa se očekuje da će cijene energenata i dalje rasti.

U međuvremenu su inspekcijske kontrole pokazale da su pojedini trgovci iskoristili situaciju za neopravdano poskupljenje. Samo u Republici Srpskoj izrečene su kazne u iznosu od gotovo 700.000 KM zbog neopravdanog povećanja cijena goriva. Kazne su izrečene i u Federaciji BiH – u Kantonu Sarajevo devet privrednih subjekata kažnjeno je sa gotovo 40.000 KM.

Rast cijena energenata već pogađa i poljoprivrednike. Veliki proizvođači upozoravaju da bi bez pomoći vlasti mogla biti ugrožena proljetna sjetva.

Predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa Unsko-sanskog kantona Ermin Veladžić ističe da bi nedostatak podrške mogao imati dugoročne posljedice.

„Ako se ne obezbijedi gorivo iz robnih rezervi po ovim cijenama, poljoprivredni proizvođači neće moći pripremiti i posijati planirane površine za proljetnu sjetvu. Posljedice ćemo vidjeti na kraju godine, kada dođe vrijeme žetve“, upozorava Veladžić.

Dodaje da su već počela i nova poskupljenja repromaterijala, posebno vještačkog đubriva, iako su mnogi trgovci te zalihe nabavili ranije po znatno nižim cijenama.

Problemi pogađaju i male proizvođače koji svoje proizvode prodaju na gradskim tržnicama. Sebira Bećirspahić kaže da građani sve manje kupuju.

Slična iskustva imaju i drugi prodavači na pijacama, koji ističu da je svake godine sve manje proizvođača, ali i kupaca.

Građani, naviknuti na stalne ekonomske krize, ni ovaj put ne očekuju da će Bosna i Hercegovina izbjeći posljedice globalnih dešavanja. Mnogi smatraju da će rast cijena goriva neminovno dovesti i do novih poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

Na povećanje cijena goriva već su reagirali i prijevoznici u Unsko-sanskom kantonu. Predsjednik Udruženja prijevoznika USK Ismet Salešević upozorava da trenutne cijene ozbiljno ugrožavaju poslovanje.

„Način na koji su cijene goriva porasle na terenu mi jednostavno finansijski ne možemo izdržati. Uključujemo se u razgovore kako bismo pokušali zadržati djelatnost uz minimalne troškove, ali i zadržati uslugu za građane“, rekao je Salešević.

Pred Bosnom i Hercegovinom, kao i većinom zemalja regiona, očigledno je neizvjesan period koji će uveliko zavisiti od globalnih političkih i ekonomskih kretanja. Kao i mnogo puta do sada, najveći teret krize na kraju će snositi građani.