Svjetski dan: Osteoporoza ozbiljan i rastući problem zdravstvene zaštite u Evropi

-  Dan osteoporoze posvećen je podizanju globalne svijesti o prevenciji, dijagnostici i liječenju osteoporoze i metaboličkih bolesti kostiju...

SARAJEVO, 19. oktobra - Osteoporoza je bolest koja čini kosti slabim i krhkim, što značajno povećava rizik od loma kosti čak i nakon manjeg pada ili udarca. Žene i muškarci stariji od 60 godina su pod većim rizikom od njenog nastanka, javlja Anadolu.

"Bolest nema očigledne simptome, tako da mnogi ne znaju da je imaju sve dok se ne desi lom. Prijelomi mogu promijeniti život, uzrokovati bol, invaliditet i gubitak nezavisnosti, objavio je Zavod za javno zdravstvo FBiH povodom obilježavanja Svjetskog dana osteoporoze.

Osteoporoza je ozbiljan i rastući problem zdravstvene zaštite u Evropi, što za rezultat ima više od 4,3 miliona fraktura i ogromne troškove zdravstvene zaštite koji prelaze 56 milijardi eura godišnje. Ipak, ostaje u velikoj mjeri nedovoljno dijagnostikovana i nedovoljno liječena, s procjenom da je 71 posto evropskih žena pod visokim rizikom, tj. oko 15 miliona slučajeva bez dijagnoze i liječenja.

Ovi podaci ukazuju da postoji hitna prioritetna potreba za prevencijom i tretmanom osteoporoze.

Svih 29 evropskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem SCOPE 2021 suočavaju se s ogromnim opterećenjem osteoporoze i prijeloma, sa značajnim uticajem na sadašnje i buduće budžete zdravstvene zaštite. S obzirom na to da se između 2019. i 2034. godine očekuje porast broja osoba starijih od 75 godina, predviđa se i godišnji porast broja prijeloma zbog osteoporoze za gotovo četvrtinu u tom vremenskom periodu, dostižući do preko 5 miliona lomova godišnje.

Dan osteoporoze posvećen je podizanju globalne svijesti o prevenciji, dijagnostici i liječenju osteoporoze i metaboličkih bolesti kostiju. Svake godine praćen je određenom temom- ove godine tema kampanje je "Recite ne lomljivim kostima, volite svoje kosti, čuvajte svoju budućnost", koja poziva pojedince širom svijeta na akciju za zdravlje kostiju i prevenciju osteoporoze.

Moguće je imati osteopeniju ili osteoporozu u mnogo ranijoj dobi nego što je uobičajeno. Iz patofiziološke osnove osteoporoze jasno je da je niska mineralna gustina kostiju ključna komponenta rizika od prijeloma, pored niza drugih elemenata koji u konačnici dovode do krhkosti kostiju.

Kako osteoporoza nema očigledne simptome, procjena faktora rizika za osteoporozu, u kombinaciji s detaljnom anamnezom koja uključuje informacije o nedavnim prijelomima, prvi je korak ka dijagnozi. Treba utvrditi i da li je test mineralne gustine kostiju (BMD- engl. bone mineral density) neophodan ili ne.

Mjerenje BMD-a korištenjem denzitometrije kosti je standard u dijagnostici osteoporoze. Svjetska zdravstvena organizacija definisala je osteoporozu prema T-scoreu na nalazu denzitometrije kosti u području kuka, vrata butne kosti i/ili lumbalne kralježnice (L1 − L4), odnosno poređenja BMD-a ispitivane osobe i odrasle referentne populacije, prema čemu je T-score ≤ –2,5 standardne devijacije (SD) potreban za dijagnozu osteoporoze. Isto tako, T-score od –1 do –2,5 definiše se kao osteopenija, a T-score ≥ –1 SD kao normalna gustina kosti.

Mjerenje mineralne gustine kostiju može se koristiti za dijagnostiku ali i za praćenje stanja pacijenata koji su pod ljekarskim tretmanom.

Klinička dijagnoza osteoporoze može se postaviti kod visokog rizika prijeloma procijenjenog prema FRAX-u (engl. Fracture Risk Assessment Tool), specifičnim za pojedinu regiju/državu, bez obzira na nalaz denzitometrije. Klinički faktori rizika u FRAX-u uključuju dob, spol, indeks tjelesne mase (ITM) < 21 kg/m2 , pušenje, uzimanje alkohola, ranije prijelome, porodičnu anamnezu prijeloma kuka kod roditelja, korištenje glukokortikoida, reumatoidni artritis, prisustvo bolesti koje uslovljava sekundarnu osteoporozu.

U ranim fazama gubitka koštane mase obično nema simptoma. Međutim, nakon što kosti oslabe zbog osteoporoze, može se javiti bol u leđima, gubitak visine tokom vremena, pognuto držanje i mnogo lakše lomljenje kostiju nego što bi se očekivalo.

Za osteoporozu je tipična fraktura na malu traumu. Nažalost, često je prijelom podlaktice ili kuka prvi znak postojanja osteoporoze.

Među identifikovanim rizičnim grupama za prijelome su i oboljeli od dijabetesa, zbog moguće suboptimalne kontrole glukoze i upravljanja dijabetesom, slabog vida zbog dijabetičke retinopatije, loše ravnoteže zbog čireva na stopalu i oštećenja živaca, slabe pokretljivosti zbog prekomjerne težine kroz sjedelački način života i ograničene pokretljivost zglobova te zbog mogućih epizoda hipoglikemije.

Međunarodno udruženje i Fondacija za zdravlje kostiju i osteoporozu razvili su jasan i jednostavan alat koji ima za cilj da pomogne pružaocima primarne zdravstvene zaštite da započnu dijalog sa svojim pacijentima o osteoporozi i riziku od prijeloma te pruže osnovne informacije o lijekovima protiv osteoporoze i njihovim relativnim rizicima i prednostima.

Često pacijenti ne razumiju vezu između osteoporoze i visokog rizika od prijeloma te zbog toga mogu: potcijeniti potencijalno teške posljedice prijeloma i precijeniti vrlo rijetki oblik nuspojava lijekova protiv osteoporoze.

Jasnom i empatičnom komunikacijom, doktori mogu i trebaju potaknuti učešće pacijenata u donošenju odluka o liječenju. Sveukupni ljekarski pristup obuhvata: provjeru rizika od prijeloma putem detaljne anamneze, uspostavljanje dijagnoze utemeljene na dokazima, uzimanje u obzir i pojašnjavanje koristi i mogućih nuspojava liječenja, uzimanje u obzir potreba i preferencija bolesnika, provjera popratnih lijekova koje pacijent uzima i savjetovanje o prehrani, načinu života, prevenciji pada.

Kalcijum i vitamin D važni su za zdravlje kostiju. Adekvatan unos kalcijuma može se postići ishranom ili, ako to nije moguće, uzimanjem suplemenata.

Kalcij se nalazi u raznim namirnicama, a posebno u mliječnim proizvodima. Iako se smjernice prema dobi razlikuju širom svijeta, često se savjetuje unos od oko 1000 mg/dan. Takođe, vitamin D se proizvodi u koži nakon adekvatnog izlaganja sunčevoj svjetlosti. Iako se na taj način kod mnogih može sintetizirati dovoljno vitamina D, starijim i gojaznim osobama često ga nedostaje te su potrebni dodaci vitamina D kako bi se osigurao adekvatan dnevni unos, posebno za osobe s većim rizikom od hipovitaminoze D.

Kod starijih od 60 godina preporučuje se suplementacija vitaminom D za zaštitu od padova i prijeloma.

Redovne vježbe sa opterećenjem i vježbe za jačanje mišića također mogu pomoći u sprečavanju gubitka koštane mase. Pored toga, poboljšavajući ravnotežu i fleksibilnost, one smanjuju vjerovatnoću pada i loma kosti. Vježbanje je posebno važno za starije osobe s dijabetesom jer u slučaju povišenih vrijednosti glukoze u krvi, vježbanje pomaže u njenom snižavanju.

Izbjegavanje pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola, uz održavanje zdrave tjelesne težine, važno je za zdravlje kostiju.

Za pacijente sa visokim rizikom potreban je tretman lijekovima kako bi se efikasno smanjio rizik od prijeloma kostiju zbog osteoporoze. Postoje dvije glavne vrste lijekova: antiresorptivni agensi koji smanjuju razaranje kosti i stoga čuvaju mineralnu gustinu kosti (BMD), dok anabolički agensi stimulišu stvaranje kosti, čime se povećava BMD.

Pokazalo se da se adekvatnim liječenjem smanjuje rizik od prijeloma kuka do 40%, prijeloma pršljenova za 30-70 posto, a neki lijekovi smanjuju rizik od prijeloma koji nisu vertebralni i do 30-40 posto.

Dva glavna koraka za izbjegavanje padova su nošenje cipela otpornih na klizanje i sigurnosne mjere i zaštitna sredstva u domu, što može uključivati instaliranje rukohvata na stepenicama i u kupatilima, kao i uklanjanje ili pričvršćivanje tepiha na podovima.