Svjetska banka: Stabilan ekonomski rast na zapadnom Balkanu

-    Redovni ekonomski izvještaj Svjetske banke za zapadni Balkan pokazao je da će ekonomski rast u regiji umjereno usporiti u 2025. zbog slabije vanjske potražnje i ekonomske neizvjesnosti koju donosi dalji razvoj globalnih trgovinskih politika...                                                                                                                  

NEW YORK/SARAJEVO, 28. aprila - U danas objavljenom izvještaju navedeno je da bi to moglo negativno uticati na povjerenje privrede i potrošača.

Svjetska banka predviđa da će ukupna stopa ekonomskog rasta Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 3,2 posto u 2025, što je za 0,5 procentnih poena niže u odnosu na prethodne projekcije. U 2026. se očekuje ubrzanje rasta na 3,5 posto.

"Primjećujemo neke pozitivne ekonomske trendove na zapadnom Balkanu koji ukazuju na otpornost regije i koji bi trebali poduprijeti solidan ekonomski rast. Niža inflacija i rast plata potiču potrošnju, a počinju rasti i javne investicije", rekla je direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan Xiaoqing Yu.

Dodala je da smo, s druge strane, svjedoci povećane domaće neizvjesnosti u nekoliko ekonomija zapadnog Balkana, te da bi usporena ekonomska aktivnost u Evropskoj uniji i produbljena neizvjesnost globalnih trgovinskih tokova također mogli negativno uticati na izglede za rast u regiji.

Istaknuto je da će neizvjesnost na polju globalne trgovine vjerovatno uticati na zapadni Balkan prvenstveno zbog usporavanja ekonomske aktivnosti u eurozoni, što bi moglo umanjiti trgovinsku razmjenu dobara i usluga, kao i priliv ulaganja i doznaka.

U izvještaju se ukazuje da su, u periodima neizvjesnosti, diverzifikacija izvora rasta i obnavljanje programa strukturnih reformi najdjelotvornije strategije za očuvanje ekonomske otpornosti.

Među ključnim mjerama su uklanjanje prepreka za pristup tržištu rada, uključujući i ograničenja koja utječu na žene, zatim produbljivanje regionalnih ekonomskih integracija, unaprjeđenje standarda upravljanja i povećanje tržišne konkurencije radi podsticanja produktivnosti i pružanja podrške dugoročnom rastu.

U zemljama zapadnog Balkana bi brže provođenje reformi u okviru procesa pristupanja EU – poput pridruživanja Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i uvođenja „zelenih traka” radi pojednostavljenja prekogranične trgovine – moglo dalje unaprijediti povjerenje privrednika, privući investicije i podstaći stvaranje novih radnih mjesta.

Svjetska banka u izvještaju naglašava, također, da rast temperatura i pojava ekstremnih vremenskih prilika, uz prelazak na niskougljičnu ekonomiju, korjenito mijenjaju sektorske obrasce zapošljavanja u regiji, što zahtijeva znatno prilagođavanje radne snage.

Navode da bi šest ekonomija zapadnog Balkana trebale kao prioritete postaviti reforme svojih sistema socijalne zaštite i službi za zapošljavanje, čime bi pomogle svom radno sposobnom stanovništvu da prebrodi vremenske nepogode kao što su poplave, suše i šumski požari, te da bude spremno za nove prilike za zapošljavanje koje donosi zelena tranzicija.

Jačanje sistema za zaštitu dohodaka od rada kao odgovor na udare na zaposlenost, te veća fleksibilnost sistema socijalne zaštite pomogli bi u sprječavanju osiromašivanja pojedinaca. Uz to, prekvalifikacija radnika za „zelena” radna mjesta doprinijela bi da se odgovori na promijenjenu potražnju za vještinama, čime bi se pospješili produktivnost i ekonomski rast.