- 28.02.2026.
- RTV USK,
Svijet i strah od širenja rata: Pljušte reakcije na napad SAD-a i Izraela, Macron saziva Vijeće sigurnosti UN-a
- Zapadni lideri s dubokom zabrinutošću prate najnoviju eskalaciju na Bliskom istoku nakon opsežnih američko-izraelskih udara na Iran, koje je Pentagon nazvao operacijom "Epic Fury" (Epski bijes)...
SARAJEVO, 28. februara - Reakcije svjetskih zvaničnika variraju od poziva na diplomatska rješenja i suzdržanost, do oštrih upozorenja o kršenju međunarodnog prava i opasnosti od potpunog regionalnog haosa.
Francuski
predsjednik Emmanuel Macron izdao je upozorenje, okarakterisavši zajedničke
udare SAD-a i Izraela kao "izbijanje rata" koje nosi teške posljedice
po međunarodni mir i sigurnost.
"Trenutna
eskalacija je opasna za sve. Mora prestati", poručio je Macron i najavio
da će Francuska tražiti hitan sastanak Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Također
je dodao da je Francuska spremna rasporediti sve potrebne resurse kako bi
zaštitila svoje saveznike i imovinu na Bliskom istoku, ali je istovremeno
apelovao na Teheran da uđe u pregovore u dobroj vjeri kako bi se okončali
njihov nuklearni program.
Lideri
Evropske unije reagovali su s mješavinom opreza i uzbune. Predsjednica Evropske
komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa u
zajedničkoj izjavi su istakli da su dešavanja "izuzetno
zabrinjavajuća".
Fokusirali
su se na nuklearnu prijetnju, naglašavajući da je od kritične važnosti
osigurati nuklearnu sigurnost i spriječiti urušavanje globalnog sporazuma o
neširenju oružja.
Glavna šefica EU diplomatije, Kaja
Kallas, imala je nešto oštriji ton prema Teheranu. Iako je situaciju nazvala
opasnom i pozvala na zaštitu civila, podsjetila je da je iranski režim
"ubio hiljade ljudi" te da njihov balistički i nuklearni program
predstavlja ozbiljnu prijetnju globalnoj sigurnosti. Kallas je potvrdila da je
pomorska misija EU "Aspides" u Crvenom moru u stanju visoke
pripravnosti.
Zanimljiva je reakcija iz Londona.
Iako su najbliži saveznici Washingtona, zvanična Velika Britanija nije
učestvovala u ovim vojnim udarima.
Premijer Keir Starmer sazvao je hitan
sastanak vladinog komiteta za vanredne situacije (Cobra). Potvrđeno je da
britanske vojne baze na Bliskom istoku do sada nisu korištene za napade na
Iran. Zvanični London ističe da ne želi dalju eskalaciju i podržava
pregovaračko rješenje, ali ostaje spreman zaštititi svoje interese.
Za razliku od Britanaca, norveški
ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide bio je direktniji u osudi same
metode napada, istakavši da izraelsko opravdanje "preventivnog udara"
nije u skladu s međunarodnim pravom, jer takvi napadi zahtijevaju postojanje
"neposredne i trenutne prijetnje".
Dok iz Ministarstva vanjskih poslova
Ukrajine stiže poruka u kojoj se isključiva odgovornost za trenutnu situaciju
prebacuje na "akcije iranskog režima", španski šef diplomatije Jose
Manuel Albares poziva na smirivanje strasti.
"Nasilje donosi samo haos.
Deeskalacija i dijalog su jedini put ka miru i stabilnosti", poručio je
Albares.
I predsjednica Evropskog parlamenta
Roberta Metsola upozorila je na "spiralu eskalacije" koja sada
prijeti ne samo Bliskom istoku, već i samoj Evropi.


