Što trudnoća radi tijelu žene: Koliko je ženi ustvari potrebno da se oporavi, pokazuje jedna nova studija

-     Trudnoća i rođenje djeteta sa sobom nose enormne tjelesne posljedice, to je jasno. No, koliko su one doista velike i koliko je ženi ustvari potrebno da se oporavi, pokazuje sada jedna studija...                                                                                                                       

BERLIN, 11. aprila - Brojke su impresivne: više od 300.000 porođaja su naučnici iz Izraela i SAD-a stavili u fokus svojih istraživanja i obradili ukupno oko 44 miliona mjerenja. Rezultat je izrazito precizna slika o promjenama u ženskom tijelu prije i poslije trudnoće, kao i nakon porođaja.

Za potrebe studije su anonimno provedena krvna, urinska i druga istraživanja. Tako su, primjerice, mjereni kolesterol u krvi, broj imunoloških stanica i crvenih krvnih zrnaca, upalni procesi, kao i podaci o stanju jetre, bubrega i metabolizma. Ukupno je u obzir uzeto 76 parametara.

Anonimizirani podaci iz razdoblja od 2003. do 2020. potječu iz dosjea pacijentica izraelskog najvećeg pružatelja zdravstvenih usluga. Za potrebe studije su obrađeni samo podaci žena starosne dobi od 20 do 35 godina koje nisu uzimale lijekove i nisu imale nikakve kronične bolesti.

Rezultati su pokazali različite efekte trudnoće i porođaja u do sada nezabilježenoj opširnosti, kaže Uri Alon, biolog pri Weizmann institutu za znanost u Rehovotu u Izraelu, koji je ujedno bio voditelj studije. Ona je prvotno objavljena na naučnoj platformi Science Advances i nakon toga u znanstvenom časopisu Nature, a podržalo ju je Evropsko istraživačko vijeće.  

Trudnoća i porođaj utječu duže na tijelo nego što se mislilo

Rezultati studije upućuju na to da se s posljedicama trudnoće i porođaja tijelo mora duže pozabaviti nego što se uopćeno pretpostavljalo, kaže Jennifer Hall, naučnica koja pri University Collegeu London istražuje na polju reproduktivnog zdravlja. Postoji društveno očekivanje da se žena nakon rođenja djeteta brzo oporavi. „Ovo sada je nešto poput biološkog dokaza da to nije tako", kaže Hall. 

Tako se pokazalo da se oko polovica (47 posto) od 76 istraženih tjelesnih parametara stabilizira u prvom mjesecu nakon porođaja. Stabilizacija druge polovice parametara (41 posto) traje, međutim, od tri mjeseca do godinu dana dok ne postigne vrijednost od prije trudnoće.

Vrijednosti koje se tiču holesterola ili funkcije jetre su se stabilizirale tek nakon otprilike šest mjeseci. Za jetru važna tzv. ALP-vrijednost je trebala čak godinu dana da se stabilizira. To jasno upućuje na tjelesno opterećenje kroz porođaj, navodi se u studiji.

Neke vrijednosti su čak i 80 sedmica nakon porođaja bile još jasno izmijenjene. Povišeni su, primjerice, bili markeri koji se povisuju u imunološkom sistemu kod upala. Niže vrijednosti su zabilježene kad su u pitanju željezo u krvi i prosječna koncentracija hemoglobina u crvenim krvnim zrncima.

Nejasno je, međutim, mogu li se te razlike povezati s promjenama ponašanja nakon porođaja ili trajnim fiziološkim posljedicama trudnoće, navodi se također u studiji. Dodaje se da je to jedno od pitanja s kojima se nauka treba još pozabaviti.

Enormne tjelesne promjene u trudnoći

Za vrijeme trudnoće, majka prolazi kroz znatne tjelesne promjene koje podržavaju rast i razvoj embrija te kasnije i fetusa. Povećana potreba za kisikom i hranjivim tvarima dovodi do povećanja minutnog volumena srca majke, a njezin krvni volumen se povećava za i do 50 posto. Njezino disanje se mijenja, kao i čitava hormonska ravnoteža. Njezini bubrezi filtriraju više krvi u kraćem vremenskom roku, njezin imunološki sistem se mijenja kako bi se izbjeglo odbacivanje embrija, odnosno fetusa. 

Kostur majke je također pogođen promjenama, kao i njezin probavni sustav i metabolizam. Za vrijeme trudnoće i nakon porođaja postoji povišen rizik od depresije, trudničkog dijabetesa, anemije, kao i od zgrušavanja krvi. Krvarenja nakon porođaja su i dalje diljem svijeta glavni uzrok smrti rodilja.

I bez komplikacija porođaj predstavlja duboku promjenu. Jer, kad fetus i placenta (organ koji u trudnoći nastaje i koji je odgovoran za opskrbu fetusa) napuste tijelo, odjednom prestaje njihovo djelovanje na metabolizam i hormone majke.

Moguća nova rana dijagnoza protiv rizika u trudnoći?

Zahvaljujući istraživanjima bi u budućnosti moglo postati moguće da se još prije trudnoće prepozna ima li neka žena povećan rizik od određenih komplikacija. U to spadaju prije svega po život opasan povišen krvni tlak, takozvana preeklampsija, ili gestacijski, odnosno trudnički dijabetes. Aktuelno se te bolesti mogu dijagnosticirati tek tokom trudnoće.

Naučnici su sada došli do saznanja da žene s komplikacijama u trudnoći imaju druge markere nego one koje nisu imale problema za vrijeme trudnoće. Nova saznanja omogućavaju pružanje pomoći ženama s visokim rizicima još prije nego što zatrudne, ističe Jennifer Hall.

„Rezultati pokazuju da anonimizirane biomedicinske informacije mogu donijeti brojna nova saznanja", kaže voditelj studije Alon. Ali i drugi vremenski prijelazi poput rasta i razvoja u djetinjstvu, pubertetu ili za vrijeme menopauze, kao i tok specifičnih bolesti i njihovi procesi ozdravljenja bi se tako mogli bolje razumjeti, poručuje izraelski naučnik Alon.