Šta se dešava u SAD-u: Zemlja slobode pod oružjem vlastite vojske, prizori koji bude strah od unutrašnjeg loma

•  Sjedinjene Američke Države ponovo su duboko podijeljene – dok republikanci i pristalice MAGA pokreta pozdravljaju odluku predsjednika Donalda Trumpa da na ulice pošalje pripadnike Nacionalne garde uz obrazloženje da je riječ o "održavanju reda i zakona", mnogi drugi Amerikanci strahuju da su svjedoci početka stvaranja policijske države.

SAD, 8. oktobra - Oko 200 vojnika iz teksaške Nacionalne garde stiglo je u saveznu državu Illinois, gdje bi trebali biti raspoređeni u Chicagu, uprkos oštrom protivljenju lokalnih demokratskih zvaničnika. Trump je već naredio prisustvo trupa u Los Angelesu i Washingtonu, a sada želi da se prošire i na Memphis, Chicago i Portland – prijeteći da će, ukoliko sudovi blokiraju njegovu odluku, iskoristiti vanredne predsjedničke ovlasti.

Predsjednik, koji je nedavno izjavio da bi "američki gradovi mogli poslužiti kao tereni za vojnu obuku", koristi povećani broj incidenata u Los Angelesu i Washingtonu kao opravdanje za nove rasporede trupa. No, savezne sutkinje koje su se bavile žalbama lokalnih vlasti upozorile su da su Trumpove tvrdnje o "pobunama" u tim gradovima preuveličane i neutemeljene.

Guverner Illinoisa J.B. Pritzker oštro je reagovao, poručivši da federalne snage "nemaju šta tražiti u njegovoj državi".

"Trump se ponaša poput Vladimira Putina. Ovo nema veze s borbom protiv kriminala – to je invazija na američke gradove", kazao je. Uprkos tome, predsjednik je tokom vikenda odobrio slanje 700 pripadnika Nacionalne garde u Chicago, što je izazvalo tužbu državnih zvaničnika koji tvrde da Trump koristi vojsku da bi "kažnjavao političke protivnike".

"Ratne zone" i pravna bitka

Ministrica domovinske sigurnosti Kristi Noem branila je odluku Bijele kuće, izjavivši da je Chicago "ratna zona" i da federalna intervencija treba donijeti red. Slične tvrdnje Trump iznosi i za Portland, grad koji naziva "opustošenim ratom i nasiljem".

Međutim, američka sutkinja Karin Immergut, koju je imenovao upravo Trump, presudila je da prosvjedi u Portlandu ne predstavljaju opasnost od pobune i da lokalna policija ima kapacitete da se nosi s incidentima.

Ova odluka nije zaustavila predsjednika – on je odmah najavio mogućnost da se pozove na Zakon o pobuni, koji predsjedniku dopušta raspoređivanje vojske unutar SAD-a u slučaju pobune ili ozbiljnog ugrožavanja javnog reda.

"Ako moram to učiniti, učinit ću to", poručio je Trump.

Trenutno je više od 2.000 pripadnika Nacionalne garde raspoređeno širom američkih gradova – najveći broj u historiji te formacije. Dok Trump tvrdi da je to "borba protiv kriminala i nereda", kritičari upozoravaju da zemlja klizi prema militariziranju javnog života i gušenju sloboda.

Dvostruka uloga Nacionalne garde

Nacionalna garda predstavlja posebnu vojnu komponentu koja ima dvostruku strukturu – odgovara i guvernerima saveznih država i predsjedniku SAD-a. U normalnim okolnostima aktivira se tokom prirodnih katastrofa, ekstremnih vremenskih uvjeta, građanskih nereda ili ratnih situacija. Međutim, kada se stavi pod federalnu komandu, ona prelazi u službu savezne vlasti, što sada izaziva ozbiljne ustavne dileme.

CNN piše da slanje američkih trupa na ulice gradova otvara historijski tabu – jer je SAD nastao na pobuni protiv tiranije, a sama pomisao na vojsku u domaćim ulicama izaziva osjećaj ugroženosti građanskih sloboda. Većina američkih predsjednika je zato izbjegavala takve poteze, no Trump djeluje odlučan da to promijeni.

Njegovo insistiranje na slanju rezervista u demokratske gradove poput Chicaga i Portlanda, uprkos protivljenju lokalnih vlasti, pokazuje do koje mjere je spreman ići da nametne svoju viziju "reda". Analitičari upozoravaju da to može dovesti do ustavne krize i dodatno produbiti već postojeći jaz između "crvenih" (republikanskih) i "plavih" (demokratskih) dijelova zemlje.

Kritike i optužbe za zloupotrebu moći

Demokratski senator iz Oregona Jeff Merkley poručio je da Trump "namjerno pokušava stvoriti dojam kaosa" kako bi opravdao ekstremne mjere i vojno prisustvo. "On želi da prosvjednici nasjednu, da dođe do sukoba, jer mu to daje pravno opravdanje", kazao je.

S druge strane, Trumpov bliski saradnik i arhitekt njegove antiimigracijske politike, Stephen Miller, tvrdi da lokalne vlasti "ne uspijevaju zaštititi saveznu imovinu" te da je intervencija nužna. U intervjuu za CNN, Miller je prosvjednike nazvao "domaćim teroristima" koji žele srušiti rezultate izbora nasiljem.

No, sutkinje i brojni pravnici odbacuju taj narativ, tvrdeći da u gradovima nema pobuna ni oružanih sukoba, te da se Trumpova administracija služi preuveličavanjima i propagandom kako bi militarizovala javni prostor.

Militarizacija kao politički alat

Kritičari tvrde da Trump koristi vojsku da pokaže "snagu bez ograničenja zakonom" i da time jača vlastiti kult ličnosti. Pored toga, raspoređivanje trupa uz imigracijske službenike moglo bi ubrzati dugo najavljivane masovne deportacije, ključni adut njegove kampanje.

U pozadini svega leži i politička računica – predsjednik igra na kartu svoje konzervativne baze i pokušava mobilizirati republikanske birače godinu dana prije međuizbora. Iako ankete pokazuju da većina Amerikanaca (58 posto) ne podržava slanje vojske u gradove, Trump se oslanja na lojalne pristalice koje taj potez vide kao znak odlučnosti i kontrole.

Na kraju se zaključuje da se Sjedinjene Države nalaze pred ključnim testom – može li ustavni sistem ograničiti predsjednika koji širi granice vlastitih ovlasti? Ako Trump uspije legalizirati praksu korištenja vojske unutar zemlje pod izgovorom borbe protiv kriminala, to bi moglo trajno promijeniti američku demokraciju i način na koji građani doživljavaju vlast.

Za sada, slike uniformisanih vojnika u američkim ulicama djeluju kao upozorenje: između reda i represije linija nikada nije bila tanja.