Slovenski mediji: Amerikanci traže od Slovenije da ne uvodi sankcije Dodiku

 - U odlučivanje o tome da li Slovenija treba zabraniti ulazak bivšem predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku zbog pravosnažne presude u Bosni i Hercegovini uključile su se i Sjedinjene Američke Države, piše slovenski portal Nezenzurirano.si.

LJUBLJANA, 02. septembra - Više izvora iz međunarodnih diplomatskih krugova proteklih je dana potvrdilo da i iz Washingtona pokušavaju uticati na Sloveniju u vezi s ovim pitanjem. SAD žele da Ljubljana privremeno odloži uvođenje sankcija protiv Dodika. To su Amerikanci u posljednjim danima Sloveniji prenijeli putem različitih neformalnih diplomatskih kanala, saznaje se nezvanično.

Zvaničnih informacija o tome nema. Na slovenskom Ministarstvu vanjskih poslova nisu konkretno odgovorili na pitanje da li su u vezi s odlukom o zabrani ulaska Dodiku u kontaktu s diplomatijama drugih država.

Kako je poznato, vlada je prošle sedmice raspravljala o prijedlogu da se Dodiku, koji je u BiH osuđen na godinu dana zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice, zabrani ulazak u Sloveniju, navodi Necenzurirano.si.

O toj tački rasprava nije završena, navodno zato što je Ministarstvo vanjskih poslova moralo dodatno dopuniti materijal. Odluka je odgođena za jednu od narednih sjednica.

Sankcije zbog sumnjivog kapitala iz BiH?

Dodik se na optuženičkoj klupi suda u BiH našao početkom 2024. godine. Optužen je jer je u julu 2023. potpisao dva zakona kojima je propisano da se u Republici Srpskoj ne provode odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta i Ustavnog suda BiH. U februaru je na prvostepenom sudu osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.

Četiri države – Njemačka, Austrija, Poljska i Litvanija – zabranile su mu ulazak, a prve dvije uvele su mu i imovinske sankcije. Početkom augusta presuda je postala pravosnažna, a Dodik ju je i sam priznao. Sa sudom je dogovorio novčanu kaznu od 18 hiljada eura koju je i platio. Ipak, Dodik je za 25. oktobar zakazao referendum na kojem će birači iz RS-a odgovarati na pitanje da li podržavaju odluku o oduzimanju njegovog mandata.

To je izazvalo pitanje zašto sankcije ne uvodi i Slovenija, koja važi za jednog od najvećih saveznika BiH u EU. Dodik je javno odbacio mogućnost da odstupi s funkcije predsjednika RS-a, iako mu je mandat već oduzela državna izborna komisija.

Prema nezvaničnim informacijama, inicijativu za sankcije slovenskoj vladi predložili su sigurnosni organi, koji su ranijih godina zabilježili masovno prelivanje kapitala sumnjivog porijekla iz RS-a u Sloveniju. Tako je u julu portal necenzurirano.si otkrio da je Đorđe Đurić, blizak saradnik Igorja Dodika, sina Milorada Dodika, vlasnik vile s bazenom u centru Portoroža koju je kupio bez bankarskog kredita.

Dodik preko lobista pokušava omekšati Trumpa

I Đurić i Igor Dodik našli su se na listi sankcija američkog Ministarstva finansija tokom administracije Joea Bidena. Na toj listi od januara 2022. nalazi se i sam Milorad Dodik zbog ugrožavanja Dejtonskog sporazuma koji je 1995. okončao rat u BiH.

Međutim, pod administracijom Donalda Trumpa odnos SAD prema Dodiku počeo se mijenjati. S jedne strane, zvanična američka politika ostaje ista – Vašington podržava Dejton i suverenitet BiH, a Dodik ostaje pod sankcijama. S druge strane, postoje tihi, neformalni kanali kojima Dodik pokušava tu politiku ublažiti.

Ključnu ulogu u tome imaju dvije osobe: Trumpov specijalni izaslanik Richard Grenell, koji se prošlog mjeseca u Crnoj Gori sastao s Dodikom, i bivši guverner savezne države Illinois Rod Blagojevich, vlasnik lobističke firme RRB Strategies. RS je u aprilu ove godine angažovala tu firmu za "podršku u komunikacijama i odnosima s javnošću". Cilj je uvjeriti američke zvaničnike da ukinu sankcije Dodiku i da podrže ukidanje funkcije visokog predstavnika u BiH.

Još ranije, u decembru prošle godine, RS je potpisala ugovor vrijedan 750 hiljada eura s izraelsko-američkim advokatom Marcom Zellom, koji živi u ilegalnom izraelskom naselju na Zapadnoj obali i važi za predstavnika američkih republikanaca u Izraelu. Dodik se u martu, uprkos međunarodnoj potjernici, pojavio na konferenciji o antisemitizmu u Jerusalemu.

Ministarstvo vanjskih poslova: sve opcije su na stolu

Dodik i sam javno priznaje da računa na Trumpa. "Trump je rekao da će njegova administracija odbaciti podršku propalim konceptima stvaranja država i naroda, poput BiH. Ali u administraciji još uvijek ima ljudi u State Departmentu koji ne slijede njegovu politiku", izjavio je Dodik u augustu za RTRS.

Zašto Amerikanci žele da Slovenija odloži sankcije nije poznato, niti da li možda postoje međunarodni pregovori u kojima bi se Dodik povukao sam.

Na slovenskom Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova odgovorili su:

"Pomno pratimo događanja u BiH i pozivamo na dosljedno poštivanje i izvršenje odluka sudova. Vladavina prava je temeljni uvjet za približavanje BiH EU, a funkcionalne institucije ključnog su značaja. Stalno upozoravamo na neprihvatljivost retorike i poteza koji opasno potkopavaju teritorijalni integritet, ustavni poredak i institucije BiH".

Dodali su i: "O mjerama protiv pojedinaca odlučivaćemo u skladu s razvojem događaja, sve opcije su na stolu. Očekujemo da će institucije BiH uraditi svoj dio posla u provođenju reformi potrebnih za napredak ka članstvu u EU, a u tome i dalje mogu računati na podršku Slovenije".

Milioni za lobiranje u SAD

Za razliku od BiH, RS oduvijek izdvaja značajna sredstva za lobiranje u Vašingtonu. Između 2007. i 2011. godine, dok je Dodik bio premijer, na to je potrošeno gotovo 13 miliona dolara.

I tada su pokušavali uvjeriti SAD da BiH kao multinacionalna država nema smisla, zalažući se za slabljenje funkcije visokog predstavnika i ograničavanje utjecaja zajedničkih institucija.

Kada se prošle godine pritisak iz Washingtona i Brisela na Dodika i njegove saradnike pojačao, RS je znatno povećala sredstva za lobiranje. Za ovu godinu prvobitno je planirano oko pet miliona eura, ali je ljetos, kada je postalo jasno da Dodik neće izbjeći optužbama, taj iznos povećan na nevjerovatnih 27 miliona eura.