'SEVDAH' ZA KARIMA: Kako je smijenjen Karim Khan, čovjek koji želi uhapsiti Netanjahua

-     Države članice Međunarodnog krivičnog suda (MKS) glasale su za smjenu glavnog tužitelja Karima Khana. Nakon optužbi za seksualno zlostavljanje, jasna većina je u New Yorku podržala prijedlog da ga se razriješi dužnosti...                                                                                                                                            

BERLIN, 27. juli - Khan je razriješen dužnosti zbog „teškog neprimjerenog ponašanja” i „teškog kršenja obveza svoje dužnosti”, saopćila je Skupština država članica. Prema navodima diplomata, od 125 država članica MKS-a njih 82 glasale su za Khanovu smjenu, dok je 13 bilo protiv, a 15 se suzdržalo od glasanja.

MKS je u međuvremenu priopćio da prima na znanje glasanje država članica.

Nakon glasanja Khanov odvjetnik Tayab Ali najavio je da će pokrenuti pravne korake protiv odluke o smjeni. Khan će, kako je naveo Ali, „osporiti zakonitost i pravednost ove odluke svim raspoloživim pravnim sredstvima“. Dodao je da ova odluka ima „ozbiljne posljedice“ koje nadilaze sam ovaj slučaj.

Za što se tereti Karim Khan?

Britanac Karim Khan (56) ne obavlja dužnost glavnog tužitelja Međunarodnog kaznenog suda (MKS) od maja 2025., a početkom juna 2026. godine i službeno je suspendiran. Razlog je postupak koji se protiv njega vodi zbog optužbi za seksualno zlostavljanje.

U septembru 2024. godine u javnost su dospjele optužbe za navodno seksualno neprimjereno ponašanje Khana. On odbacuje optužbe koje se odnose na događaje iz maja 2024. godine.

Prema navodima agencije AP, između ostalog se radilo o neželjenim dodirima i pokušajima da se bliska suradnica navede na seksualnu vezu.

Interno nadzorno tijelo Suda obustavilo je preliminarnu istragu nakon nekoliko dana, jer žena koja je iznijela optužbe tada nije željela podnijeti službenu prijavu.

Naložena vanjska istraga

Nakon što su optužbe postale javne, predsjednica Skupštine država stranaka, finska diplomatkinja Päivi Kaukoranta, naložila je provedbu neovisne istrage koju je vodilo nadzorno tijelo Ujedinjenih naroda.

Iako je izvještaj povjerljiv, prema navodima agencije AP u njemu se spominju višestruki „seksualni kontakti bez pristanka" između Khana i zaposlenice Suda, posebno tokom zajedničkih službenih putovanja u inozemstvo.

Povjerenstvo sastavljeno od troje sudaca analiziralo je rezultate istrage. Prema podudarnim medijskim izvještajima, suci su zaključili da nema dovoljno dokaza da bi optužbe bile nedvosmisleno potvrđene i da se ne može sa sigurnošću utvrditi nedolično ponašanje.

Unatoč tome, ured Skupštine država stranaka suspendirao je Khana u junu i predmet proslijedio plenumu svih država članica na konačno odlučivanje. U intervjuu za američki medij Zeteo 5. maja 2026. Khan je izrazio ozbiljnu sumnju u zakonitost postupka i ocijenio da ga je komisija sudaca u biti oslobodila svih optužbi.

Navodna žrtva prvi put progovorila

Žena koja je iznijela optužbe prvi se put javno oglasila 16. jula 2026. u ekskluzivnom intervjuu za američku televiziju CNN, u emisiji poznate novinarke Christiane Amanpour. Ona je ponovila optužbe i opisala izrazitu neravnotežu moći između sebe i Khana, tvrdeći da je takav odnos isključivao mogućnost stvarnog pristanka.

Karim Khan u potpunosti odbacuje optužbe, kao i tvrdnje da je između njega i te žene postojao bilo kakav seksualni odnos, bez obzira na to bi li bio zasnovan na pristanku ili ne, istaknula je njegova advokatica Sareta Ashraf za CNN.

Khan je još 2024. godine u javnom saopćenju  demantirao optužbe. Tada je naglasio da su se pojavile u razdoblju kada su i on lično i Međunarodni krivični sud bili meta „brojnih napada i prijetnji".

Glasanje u politički osjetljivom trenutku

Tom je izjavom Khan najvjerojatnije aludirao na zahtjeve za izdavanje naloga za haopšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i tadašnjeg ministra obrane Joava Gallanta. Khan je te naloge zatražio u maju 2024., a Sud ih je izdao u novembru iste godine. U obrazloženju se navodi da postoje dovoljno jaki razlozi za sumnju da su dvojica izraelskih političara tokom rata u Gazi počinili ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

SAD su kao odgovor na naloge za uhićenje uvele sankcije pojedinim dužnosnicima Međunarodnog kaznenog suda, uključujući Karima Khana. Američki državni tajnik Marco Rubio nedavno je ponovno zaprijetio da će „razoriti" Sud.

I Izrael oštro osporava naloge za uhićenje i njihovu legitimnost. Ni SAD ni Izrael nisu članice Međunarodnog kaznenog suda koji postoji od 2002. godine.

Khanove pristaše smatraju da je, u svjetlu naloga za uhićenje izraelskih dužnosnika, protiv njega pokrenuta politički motivirana kampanja.

Žena koja ga optužuje odbacila je u razgovoru za CNN tvrdnje da djeluje kao izraelska agentica, pozivajući se na redovite sigurnosne provjere kojima podliježu zaposlenici MKS-a.