Schmidt: Ne možemo očekivati da Bosna i Hercegovina kao građanska država bude uspješna

-     Na sesiji Parlamentarne skupštine NATO-a u Daytonu se, među mnogobrojnim govornicima, obratio i visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt...                                                                                                                                                                                                            

DAYTON/SARAJEVO, 24. maja - Na početku izlaganja je rekao da je u Bosni i Hercegovini "prvi put čuo da se jedan grad poistovjećuje s pojmom mira", te se zahvalio osobama koje su učestvovale u donošenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, te kongresmenu Mikeu Turneru, koji je neformalni domaćin događaja vezanih za obilježavanje 30. godišnjice ovog dokumenta.

"Dejtonski mirovni sporazum je jedinstven. Uključio je instrumente međunarodne kontrole kako bi se održavao mir te funkcionalnu demokratiju. Čuli smo, ranije, kako je komplikovano bilo naći kompromis i da se na jednom mjestu okupe oni koji su imali rat na više strana, te oni koji su prošli patnju koju ćemo pamtiti, s posebnim fokusom na genocid u Srebrenici", rekao je Schmidt.

Poziciju visokog predstavnika je nazvao "djetetom Dejtonskog mirovnog sporazuma", te je rekao da je "potpuno posvećen implementaciji Dejtonskog sporazuma i čuvanju teritorijalnog integriteta BiH", te je posebno naglasio očuvanje strukture BiH kao države s dva entiteta i Brčko distriktom.

Pored toga, arbitražu koja je riješila status ovog distrikta je izdvojio kao jedini amandman na Ustav Bosne i Hercegovine, te je naveo da je to "jedan od problema" s kojim se suočava BiH.

"Očekivanja da se ovaj živući dokument razvija u pragmatičnom smjeru nisu ispunjena", rekao je Schmidt.

Naveo je da radi na tome da bude posljednji visoki predstavnik u BiH, te da bi se međunarodna zajednica trebala povlačiti.

"Ljudi očekuju da međunarodna zajednica bude tu za njih u slučaju izazovnih situacija. Oni koji su patili četiri godine u Srebrenici nisu uvjereni da međunarodna zajednica može biti odlučna kao što treba da bude. Naravno, te ćemo glasove čuti ponovo na obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici 11. jula", dodao je.

Nastavio je govoreći o potrebi da se izglasaju novi amandmani na Ustav BiH kojim bi se osigurala stabilnija politička situacija u našoj zemlji.

"Čuli smo da je teško naći balans jer etničke zajednice nisu jednake po broju. Izbor hrvatskog člana Predsjedništva je dio tog problema, a drugi je da niko u BiH, ko sebe vidi kao Jevrej ili Rom, nema pravo da bude kandidat za člana Predsjedništva BiH. Ovo nije priprema za evropske integracije", rekao je Schmidt, rekavši kako je Evropski sud za ljudska prava prije 15 godina dao svoju odluku koja nije provedena.

Dodao je Bosna i Hercegovina predmet mnogobrojnih rezolucija Ujedinjenih nacija, te da se to može interpretirati kao da međunarodna zajednica vidi opasnost po međunarodni mir i stabilnost.