SARAJEVSKA VIJEĆNICA OBILJEŽAVA 130 GODINA: Zgrada koja je preživjela razaranja i postala simbol kulture i identiteta

-    Od gradske uprave do nacionalne biblioteke i savremenog kulturnog centra, Vijećnica ostaje svjedok historije i otpornosti glavnog grada BiH...                                                                                       

SARAJEVO, 19. aprila -  Sarajevska vijećnica obilježava 130 godina postojanja, tokom kojih je mijenjala funkcije, preživjela razaranja i obnovu, te danas predstavlja jedan od najvažnijih kulturnih i historijskih simbola Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

"Jako smo ponosni što obilježavamo 130 godina postojanja Vijećnice. Svjedoci smo šta je sve i koliko je toga Vijećnica prošla kroz ovih 130 godina i evo možemo sada da budemo sretni što ona stoji uspravna, ponosna, dostojanstvena", kaže Džena Zeničanin, voditelj sektora marketinga i promocije Javnog preduzeća Sarajevo.

Vijećnica "kroz svoje zidine priča priču o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti", dodaje sagovornica Anadolu.

Sarajevska vijećnica, otvorena 20. aprila 1896. godine. Tokom više od stoljeća mijenjala je namjenu i značaj, ostajući jedan od ključnih simbola grada.

- Uzdigla se iz pepela -

Prvobitno je bila zgrada gradske uprave i gradske administracije Sarajeva. Nakon Drugog svjetskog rata, sve do 1949. godine, služila je gradskoj upravi, kao zgrada Okružnog suda Sarajeva i sjedište Bosanskohercegovačkog sabora. Nakon toga, postaje Gradska biblioteka, odnosno Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine.

Tokom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine, zgrada je više puta granatirana. U noći između 25. i 26. augusta 1992. godine zapaljena je, pri čemu je uništeno oko dva miliona vrijednih knjiga i dokumenata, oko 90 posto knjižnog fonda.

Građani Sarajeva i zaposleni pokušavali su spasiti knjige uprkos stalnoj snajperskoj vatri sa okolnih brda koja su držale jedinice Vojske RS i njihovih pomagača.

Obnova Vijećnice trajala je 18 godina, a ponovo je otvorena 9. maja 2014. godine.

Rekonstrukcija je izvedena na osnovu arhivskih dokumenata i fotografija, uz očuvanje autentičnih detalja enterijera.

Svi dijelovi ovog veleljepnog objekta izgrađenog u pseudomaorskom stilu, po uzoru na džamiju Kemala II u egipatskoj prijestolnici Kairu, rekonstruisani su na osnovu dokumenata i fotografija stare Vijećnice. Dokumenti su pronađeni u Kaptolskom arhivu u Zagrebu. Tako su u sali Gradskog vijeća danas drvene klupe i govornica, a svi ornamenti na zidovima i plafonu su autentični i ručno oslikavani.

Među specifičnim detaljima unutar ove ljepotice su i rubovi zidova, koji su zaista od zlata. Rađeni su posebnom tehnikom i premazivani listićima zlata potopljenim u boju, posebnim kistom od kamilje dlake.

- Turistički i multimedijalni centar -

Smještena nedaleko od Baščaršije, na Mustaj-pašinom mejdanu, Vijećnica, iako je sve u njoj novo, i danas odiše periodom u kojem je napravljena.

Osim što je sjedište u kojem zasjeda Gradsko vijeće Sarajeva, Vijećnica danas predstavlja multimedijalni centar u kojem se održavaju koncerti, izložbe, konferencije i drugi kulturni događaji.

"Veliki je značaj Vijećnice kako za Sarajevo, za Bosnu i Hercegovinu, ali zaista i za cijelu Evropu, pa i svijet", rekla je Zeničanin.

Vijećnica, sa svojom iznimno zanimljivom arhitekturom i izvana i iznutra, predstavlja značajan turistički objekat, koji posjećuje veliki broj turista.

"Svi su tu s nekim drugim razlozima. Neko dođe jednostavno da se divi ovoj veličanstvenoj zgradi, neko želi da pogleda arhitekturu, neko zadire u neke najsitnije detalje, neko ulazi u njenu historiju, neko želi gledati sve kroz sadašnjost, a neko razmišlja i o budućnosti", kaže Zeničanin.

Povodom jubileja planirani su brojni događaji, uključujući izložbu poznatog bosanskohercegovačkog umjetnika Safeta Zeca pod nazivom "Sarajevske kuće".

- Od Paržika do nacionalnog spomenika -

Prvi projekt Vijećnice uradio je bosanskohercegovački i češki arhitekta Karlo Paržik, a kako se projekat nije svidio tadašnjem autrougarskom ministru Benjaminu Kallayu, izrada novog je povjerena Alexandru Witteku. Kao uzor, Witteku je poslužila džamija Kemala II zbog čega je dva puta odlazio u Kairo. Nakon što je Witek preminuo, završetak projekta je povjeren 1894. Ćirilu M. Ivekoviću.

Zajedno s izradom i razradom projekta tekla je i izgradnja od 1892. do 1894. godine, a službena upotreba je krenula 1896. godine.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 2006. godine proglasila je Vijećnicu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.