Samit EU-Zapadni Balkan 18. decembra u Briselu sa deklaracijom o proširenjuSamit EU-Zapadni Balkan 18. decembra u Briselu sa deklaracijom o proširenju

 - Samit Evropska unija-Zapadni Balkan biće održan će u srijedu, 18. decembra na redovnom godišnjem sastanku na kraju kojeg će biti usvojena deklaracija, a od lidera regiona se očekuje da se s njom usklade, prenIo je danas  Radio slobodna Evropa koji je imao uvid u nacrt deklaracije.

BRISEL, 15. decembra - To će biti prvi samit kojim će predsjedavati Antonio Košta, novoizabrani predsjednik Evropskog savjeta.

U deklaraciji će biti pomenuto da je proširenje geostrateško ulaganje u mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet.

"Postoji nova dinamika u procesu proširenja. Ubrzanje procesa pristupanja, zasnovanog na pravičnoj i rigoroznoj uslovljenosti i principu sopstvenih zasluga, je u našem zajedničkom interesu", kaže se između ostalog u nacrtu završne deklaracije koju će lideri usvojiti na kraju samita.

Pozdraviće se odlučnost partnera sa Zapadnog Balkana da poštuju i posvete se osnovnim evropskim vrijednostima i principima, u skladu sa međunarodnim pravom i ponovo iskazanom posvećenošću primatu demokratije, osnovnim pravima i vrednostima i vladavini prava.

Vladavina prava, sloboda izražavanja, nezavisni i pluralistički mediji i snažna uloga civilnog društva su ključni za osiguranje funkcionalne demokratije, navodi se u nacrtu.

Tekst nacrta završne deklaracije će imati osvrt i na geopolitički kontekst. S tim u vezi će se poručiti da podrška Ukrajini ostaje jasan znak strateške orijentacije.

Pozvaće se sve zemlje Zapadnog Balkana da "ostvare brz i održiv napredak ka potpunom usklađivanju sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU", uključujući sankcije, njihovo sprovođenje i sprečavanje zaobilaženja.

Lideri EU će pohvaliti one zemlje koje već to čine.

Regionalna saradnja će zauzeti važan deo zajedničke deklaracije gde će se podvući da su pomirenje, inkluzivna regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi, uključujući i sa zemljama članicama EU, sastavni dio procesa proširenja.

"Regionalni i bilateralni sporovi ukorenjeni u prošlosti predugo su sprječavali fokusiranje na budućnost. Sprovođenje bilateralnih sporazuma u dobroj vjeri i sa opipljivim rezultatima, uključujući Prespanski sporazum sa Grčkom i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji sa Bugarskom, ostaje ključno. Odsustvo normalizacije odnosa Prištine i Beograda koči oba partnera", navodi se u nacrtu deklaracije.

Poseban poziv će biti upućen Beogradu i Prištini da primjene, bez odlaganja, sve sporazume postignute u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa uključujući i Sporazum o putu normalizacije.