Ručno šivena zastava i dan kada je svijet rekao "da": Kako je BiH izvojevala prvu veliku međunarodnu pobjedu

• Prije tačno 32 godine, zastava Bosne i Hercegovine zavijorila se ispred zgrade Ujedinjenih nacija u New Yorku. Time je na simboličan način ozvaničeno pristupanje BiH ovoj najvažnijoj međunarodnoj organizaciji.

BIH, 22. maja - Dana 22. maja 1992. godine, ispred sjedišta UN-a na East Riveru, podignuta je zastava Republike Bosne i Hercegovine, čime je naša zemlja postala 177. članica Ujedinjenih nacija. Odluka o prijemu prethodno je donesena na Generalnoj skupštini UN-a.

Svečanosti su prisustvovali predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović i tadašnji šef diplomatije Haris Silajdžić, koji je tom prilikom održao govor pred delegatima Generalne skupštine.

"Više od hiljadu godina naše postojanje kao političkog entiteta bilo je obilježeno ratovima. U srednjem vijeku bili smo moćno kraljevstvo, kasnije provincija ili corpus separatum, te na kraju suverena država unutar jugoslavenske federacije. Kroz cijelu historiju bili smo multietnička, multivjerska i multikulturna zajednica", kazao je tada Silajdžić.

Ručno šivena zastava

Prvi zvanični ambasador Bosne i Hercegovine pri UN-u postao je Muhamed Šaćirbegović (Sacirbey), koji je, na molbu predsjednika Izetbegovića, još prije formalnog imenovanja neformalno zastupao interese BiH u New Yorku.

Kako je sam posvjedočio, već u maju 1992. godine postalo je jasno da postoje zakulisne radnje koje su imale za cilj osporiti Bosni i Hercegovini ravnopravan status u UN-u. Istovremeno, svjedočili smo pokušajima umanjivanja razmjera agresije i sve očiglednijih zločina nad civilnim stanovništvom, koji su prerastali u genocid. Fokus bosanskohercegovačke diplomatije tada se morao usmjeriti ka UN-u, pogotovo jer su i Slovenija i Hrvatska aplicirale za članstvo, čime je postojala realna opasnost da BiH bude izostavljena.

I nakon što je aplikacija službeno podnesena, bilo je pokušaja da se proces uspori, pa čak i iskoristi prijem u UN kao pregovarački alat za podjelu Bosne i Hercegovine ili njeno snižavanje na status ispod punog suvereniteta.

Pored Harisa Silajdžića, Šaćirbegovićeva jedina veza sa Sarajevom bili su telefonski kontakti s Kabinetom predsjednika Izetbegovića.

Za svečanu ceremoniju bilo je potrebno izraditi novu zastavu Republike Bosne i Hercegovine s grbom koji je 4. maja 1992. godine zvanično usvojen – simbol s ljiljanima koji je dizajnirao Zvonimir Bebek, koristeći heraldiku iz vremena kralja Tvrtka I, čuvanu u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Zbog nemogućnosti slanja gotove zastave iz BiH, skice su faksirane iz Predsjedništva, a u New Yorku je Šaćirbegović stupio u kontakt s bosanskohercegovačkom dijasporom. Dika Lemeš, porijeklom iz Krajine, uz pomoć prijateljica je za samo jedan dan sašila zastavu. Iako manjih dimenzija i ručno izrađena, dostojanstveno je podignuta nakon slovenačke, a prije hrvatske zastave.

Međunarodna priznanja i bolna očekivanja

Pristupanjem Ujedinjenim nacijama, građani Bosne i Hercegovine su se nadali da će ta institucija pomoći u zaustavljanju rata – no, to se nije desilo.

Specijalni izaslanik generalnog sekretara UN-a za bivšu Jugoslaviju bio je japanski diplomata Yasushi Akashi, čije je djelovanje, prema mišljenju većine u BiH, ocijenjeno kao nedjelotvorno. Tadašnji generalni sekretar UN-a, Egipćanin Boutros Boutros-Ghali, smatrao je da bi bilo nepravedno davati preveliku pažnju bosanskom sukobu dok se u drugim dijelovima svijeta – posebno Africi – vodili jednako brutalni ratovi.

Snage UN-a pod imenom UNPROFOR bile su prisutne u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Među njima je bio i nizozemski bataljon, koji je imao zadatak da štiti Srebrenicu – zaštićenu zonu UN-a u kojoj se u julu 1995. dogodio genocid. Mnogi i danas smatraju da UN snosi dio odgovornosti za taj zločin.

Ipak, u godinama nakon rata UN je imao važnu ulogu u obnovi zemlje i još uvijek je značajan partner u brojnim projektima širom BiH.

Diplomatska pobjeda uprkos svemu

U knjizi "Kraljevi i predsjednici: Saudijsko-američka diplomacija i spašavanje Bosne i Hercegovine" autora Mirnesa Kovača, Haris Silajdžić ističe da je prijem u UN bio ključni momenat za opstanak zemlje.

"Pristupanje UN-u bilo je najvažniji korak nakon referenduma i proglašenja nezavisnosti. To je jedan od presudnih datuma u savremenoj historiji BiH", naglasio je Silajdžić. On je tada otvoreno postavio pitanje: da li bi Bosna i Hercegovina – već izložena napadima – ikada bila priznata kao država, da nije bilo tog koraka?

Silajdžić je posebno istakao ulogu Kraljevine Saudijske Arabije, te njenog ministra vanjskih poslova princa Sauda Al-Faisala, u lobiranju i diplomatskom pritisku koji je omogućio prijem BiH u UN.

Bez obzira na sve poteškoće, podizanje zastave BiH ispred UN-a ostaje trajni simbol prve velike diplomatske pobjede nezavisne Bosne i Hercegovine. Taj trenutak je potvrdio međunarodno priznanje suvereniteta zemlje i označio početak nove faze u njenom odnosu sa svijetom.