Rezime sada već prošle godine u BiH: Od pesimizma do optimizma, od blokada i političkih napetosti do reformi

-       Bosna i Hercegovina ispraća 2025. godinu uz ocjene da ju je obilježila najveća poratna kriza i raspad vlasti, zbog čega su blokirani svi reformski procesi, a osjećaj neizvjesnosti pojačava činjenica da je iduća godina u BiH izborna, zbog čega se očekuju nove političke napetosti...                                       

BIHAĆ, 01. januar - U ovu godinu BiH je ušla s očekivanjima da će njezin europski put biti deblokiran jer od marta 2024., kada je Europsko vijeće načelno odobrilo otvaranje pristupnih pregovora, bosanskohercegovačke vlasti nisu učinile ništa da bi se taj proces i pokrenuo.

Otvaranje pregovora trebalo je imati posebno simboličko značenje u godini u kojoj je obilježena 30. godišnjicu potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ali i 30 godina od genocida u Srebrenici kao najsnažnijeg podsjetnika na brutalni rat iz 90-ih godina i tragedije koju je on prouzročio.

Ta su se očekivanja, međutim, pokazala nerealnima jer su turbulentna politička zbivanja odvela zemlju u novu fazu konfrontacija pa i do ruba oružanih sukoba.

Okidač za to bilo je okončanje sudskog postupka protiv tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kojega je Sud BiH u veljači proglasio krivim za nepoštivanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice i osudio ga na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja dužnosti u tijelima vlasti.

Presuda Dodiku, koja je u junu  ove godine postala pravomoćna, prouzročila je žestoke reakcije u RS, a entitetski parlament je donio niz zakona kojima se pokušalo zabraniti djelovanje državnih pravosudnih tijela i policijskih agencija u Republici Srpskoj.

Nakon toga Tužilaštvo  BiH, zbog donošenja spornih zakona, protiv Dodika i dvojice njegovih bliskih suradnika otvara istragu zbog sumnje da su počinili kazneno djelo napada na ustavni poredak, za njima je raspisana potjernica  i određen im je pritvor.

Sporne zakone Dodik je morao povući pod pritiskom sadašnje američke administracije koja mu je zauzvrat ukinula sankcije, a to je bila prilika i za potvrdu kako SAD pod predsjedništvom Donalda Trumpa, kao i u mnogim drugim pitanjima, mijenja i odnos prema BiH.

Washington je odlučio odustati od intervencionizma, a od političkih aktera u BiH traži da ne poduzimaju destabilizirajuće korake i da se posvete dijalogu kao putu ka rješenjima za probleme u zemlji.

Umjesto političkih intervencija nudi trgovinu, to jest sporazume kojima bi se Amerikanci uključili u projekte poput Južne interkonekcije, odnosno povezivanja plinskih mreža BiH i Hrvatske. 

No krizna epizoda potaknuta presudom Dodiku ostavila je dubokog traga na unutarnje odnose u BiH jer su tri političke stranke koje čine bošnjačko-građanski blok u vladajućoj koaliciji, uspostavljenoj nakon izbora 2022., Dodika i njegovu stranku Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) proglasile nepoželjnim partnerom.

Njihov pokušaj da SNSD u izvršnoj vlasti zamijene oporbenim strankama iz RS nije uspio, jer na to nije pristao HDZ BiH i to zbog omjera snaga u državnom parlamentu gdje Dodik i dalje ima kontrolu nad Domom naroda, a bez tog tijela nije moguće donositi odluke i zakone.

U takvoj situaciji bezuspješna su bila sva nastojanja da se prije isteka godine usvoje dva reformska zakona na kojima inzistira EU kako bi dopustila otvaranje pregovora.

Objektivni problem i dalje predstavlja visoka razina korupcije, na što uporno upozorava Transparency International. Prema indeksu percepcije korupcije, BiH je u 2025. godini zabilježila najgori rezultat u proteklom desetljeću i trenutačno je na poziciji druge najkorumpiranije države u Europi. Ključni rizici za stabilnost u BiH ipak ostaju politički prijepori, globalna ekonomska neizvjesnost i potreba za ubrzanjem strukturnih reformi radi privlačenja stranih investicija.