Reis Kavazović u Ankari: BiH prolazi najveću političku i ustavnu krizu od okončanja vojne agresije

-     Reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović danas je u Ankari upozorio da BiH prolazi najveću političku i ustavnu krizu od okončanja vojne agresije i pozvao Tursku da prati situaciju u našoj državi i bude uz žrtve genocida...                                                                                                                 

ANKARA, 24. maja - Obraćajući se na otvaranju panela i izložbe "Genocid u Srebrenici: Jedanaest lekcija za budućnost", koja se održava u okviru projekta "Svijet pamti Srebrenicu", reis je podsjetio da je obaveza muslimana, ali i obaveza svih ljudi koji žele da se greške prošlosti ne ponavljaju, čuvanje uspomene na nevine žrtve genocida u Srebrenici i čitavoj Bosni.

"Danas, kada svijet srlja u nove sukobe i kada svjedočimo nezapamćenoj brutalnosti u Gazi, lekcije iz Srebrenice su nam potrebnije nego ikada prije. Genocid u Srebrenici je pokazatelj kuda vodi sistematsko proizvođenje mržnje, dehumanizacija, nesuprotstavljanje neodgovornim politikama nacionalne i vjerske supremacije i nepoštivanje međunarodnog prava. Svemu tome svjedočimo ovih dana u svijetu ali i ponovnoj eskalaciji separatizma u Bosni i Hercegovini. Naša poruka svijetu je jednostavna: naučimo lekcije iz Srebrenice i zaustavimo zlo koje je inspirisalo, osmislilo, počinilo, a onda pokušalo sakriti i relativizirati zločin genocida", istakao je.

Lice zla

Svi dobri ljudi, sa svih strana, trebaju pomoći Srebrenici, dodao je reis Kavazović, "tako što neće šutjeti o onome što se dogodilo, već, upravo, tako što će nastojati objasniti odakle je zlo došlo, kako bi ga se razumjelo i zaustavilo da ponovo pokaže svoje ružno lice".

"Srebrenica bi trebala postati mjesto kulture sjećanja, ne samo na genocid u njoj već na sve što nam se događalo devedesetih godina prošlog stoljeća", izjavio je on.

Neizrecivo je važno da cijeli ljudski rod uči i primi nauk iz Srebrenice o tome kakvo zlodjelo je spreman počiniti čovjek našeg vremena, kazao je.

Ipak, dodao je on, posebno je važno da pouku i opomenu prime oni u čije ime je izvršen zločin genocida u Srebrenici.

"Razmjere krivične odgovornosti pojedinaca i institucija koje su počinile genocid u Bosni i Hercegovini su dijelom poznate i presuđene pred međunarodnim sudovima Ujedinjenih nacija. Taj proces se ne smije zaključiti dok sve sudionike ovog najvećeg zločina ne stigne pravda", smatra reis Kavazović.

Historijski teret moralne odgovornosti proteže se i na sve one u čije ime je počinjen zločin genocida u Srebrenici, nastavio je on.

"Na tako velikom ispitu moralne odgovornosti nije moguće proći ako se s njihove strane ne očituje priznanje i osuda genocida koji su institucije i pojedinci, svojim planom i svojom rukom, izvršili u Srebrenici, a koji je dokazan i presuđen na najvišim pravnim instancama međunarodne zajednice. Stoga bi takvo priznanje, osuda i kajanje, bar djelimično, ublažili bol porodicama stradalih u genocidu, a tako bi se moglo i značajno doprinijeti jačanju istine i pravde, kao i popravljanju odnosa među ljudima i narodima u Bosni i Hercegovini i regiji", poručio je reisul-ulema.

Urbicid i kulturocid

Ovom prilikom je još jednom iskazao zahvalnost Republici Turskoj, narodu ove bratske države i njenom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu, na pažnji koji su iskazivali i iskazuju prema preživjelim žrtvama genocida u Srebrenici.

"Jaka Turska je sigurna Bosna", poručio je reisul-ulema.

On je podsjetio da je, pored genocida, u Bosni počinjen i urbicid i kulturocid.

"U pokušaju da nas unište kao narod, porušili su i sve tragove našeg postojanja. Tokom agresije na BiH 1992-1995. godina, prema podacima Islamske zajednice u BiH, porušeno je 614 džamija, 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih objekata u vlasništvu Islamske zajednice. Uništeno je ili oštećeno više od 80 posto od 1.144 džamije, koliko ih je prije agresije bilo na prostoru BiH. Među ovim džamijama bile su i one iz osmanskog perioda, neprocjenjive kulturne, umjetničke, historijske i arhitektonske vrijednosti. Većinu njih, kao što su Ferhadija, Arnaudija, Aladža i druge, obnovili smo upravo uz podršku naše braće iz Turske. To je najbolji odgovor na genocidni projekat i najbolji putokaz kako se genocidnom projektu treba i može odgovoriti", naveo je reisul-ulema Kavazović.

Također, on je tokom obraćanja upozorio da "u našoj Bosni ništa nije gotovo".

"Naprotiv, u posljednjim mjesecima naša domovina prolazi najveću političku i ustavnu krizu od okončanja vojne agresije na Bosnu i Hercegovinu. Ta kriza, po brojnim pokazateljima, može ponovo prerasti i u sigurnosnu. Velikosrpska politika ovih dana pokušava da dijelove Bosne i Hercegovine, na kojima je počinila genocid, odvoji iz ustavno-pravnog okvira Bosne i Hercegovine i da u potpunosti obespravi preživjele žrtve genocida", kazao je on.

Svijet i ono što se naziva međunarodna zajednica su, kao i devedesetih, nezainteresovani za sve što se dešava u Bosni, ukazao je reisul-ulema.

"Zato želim ovdje da vas sve zamolim da pratite situaciju u Bosni i Hercegovini i da budete uz žrtve genocida. Mi ne smijemo dozvoliti da nam se ponove greške iz devedesetih. Musliman, kako nas uči naš Poslanik, ne smije dozvoliti da ga zmija ugrize dva puta iz iste rupe. Raduje nas i daje nam osjećaj sigurnosti kada vidimo da i današnja Republika Turska nije ona iz devedesetih", poručio je.