Regionalni 'požar' zbog američkih sankcija NIS-u: Hrvatska drži ključni ventil

-    Najavljene sankcije SAD-a Naftnoj industriji Srbije mogle bi uzdrmati i tržište BiH, iako ne u tolikoj mjeri kao što bi to moglo biti s utjecajem na cijelu regiju. Rješenje se traži u promjeni vlasničke strukture NIS-a...

BERLIN, 22. decembra - Kraj godine po svemu sudeći dolazi s još jednim potencijalnim sankcijama koje bi mogle imati utjecaj na cijelu regiju. Od najava američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), koja je u većinskom vlasništvu ruskog Gasprom Njefta i krovne kompanije Gasprom, strahuje ne samo Srbija nego i sve zemlje regije s obzirom na ovisnost u naftnom sektoru. 

Ovdje je prvenstveno riječ o Jadranskom naftovodu (JANAF) koji je s NIS-om potpisao ugovor o isporuci nafte do 2026. godine, a kojim preko 90 posto nafte stiže u Srbiju.

Hrvatskoj ne odgovaraju sankcije Srbiji

To je bila i jedna od tema nedavno održanog sastanka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Hrvatske Andreja Plenkovića, koji je izrazio zainteresiranost da se ovo pitanje što prije riješi, jer nikom ne odgovara zatvaranje ventila. Posebno ne JANAF-u. Postoji interes SAD-a i EU-a, za promjenom vlasničke strukture u NIS-u, odnosno smanjivanje udjela ruske kompanije.

„Moramo naći održivo rješenje koje je dobro i za JANAF i za gospodarstvo Srbije“, rekao je Plenković, nakon razgovora s Vučićem, podsjećajući da je Srbija ovisna o isporuci nafte JANAF-om čak 95 posto.

„Mislim da nikom nije u interesu da bilo tko pa ni Srbija, ostane bez nafte i Hrvatska sigurno neće biti ta koja će biti predvodnik takve politike“, rekao je Plenković, otvarajući time još jedan problem.

A to je ponašanje JANAF-a nakon sankcija, odnosno hoće li se poštivati ugovor o isporuci nafte s NIS-om koji je na snazi do 2026. godine i time ugroziti poslovanje pod sankcijama ili će doći do prekida opskrbe. U tom slučaju o detaljima raskida ugovora odlučivao bi arbitražni sud, što je definirano ugovorom.

BiH (ne)treba brinuti

Pored toga, ostale zemlje u regiji strahuju da bi u najmanju ruku moglo doći do poskupljenja naftnih derivata, s obzirom na to da Gasprom ima svoju mrežu u Bosni i Hercegovini. Međutim, ekonomisti su mišljenja da, ako dođe do sankcija, one neće imati preveliki utjecaj na samo tržište BiH.

„Sve ovisi od toga kako će se Srbija odnositi prema tim sankcijama, odnosno ako dođe do prepakiranja vlasničke strukture“, kaže stručnjak za energetiku iz Sarajeva Almir Bečarević.

„Činjenica je da uvozimo derivate iz Srbije, ali moramo vidjeti rasplet situacije s većinskim vlasništvom. Indirektno će se osjetiti, jer Gazprom posjeduje pumpe u BiH a nabavljaju naftu u Pančevu, tako da je sve otvoreno“, pojašnjava Bečarević.

Tržište BiH pokriva oko 20 posto derivata iz Rafinerije u Pančevu, što nije velika količina. Međutim, radi se o relativno malom tržištu podložnom utjecaju, pa bi moglo doći do poskupljenja. Ekonomist Zoran Pavlović rješenje također vidi u prepakiranju vlasničke strukture, kako bi se rasteretio pritisak ne samo na Srbiju nego i na JANAF, koji ima najveće ugovore upravo s NIS-om, INA-om i MOL-om. U takvim okolnostima ne vjeruje da će biti značajnih turbulencija jer nikom nije u interesu da uništava kompanije koje su u ovom segmentu žile kucavice.

„Kada pogledamo u konačnici gdje se nalazi BiH, mislim da se ne trebamo brinuti, jer distribucija koju mi ovdje imamo dolazi iz više kanala - iz Italije, ali i preko luke Ploče“, kaže Pavlović.

Rusko–američki antagonizam

Srbija je u ovom slučaju preko 90 posto ovisna od isporuke nafte JANAF-om, a alternativa bi bio transport Crnim morem što je malo vjerojatno.

„Imamo šareno definiranu distributersku mrežu koja ne bi trebala direktno potpadati pod američke sankcije“, zaključuje Pavlović.

BiH ima dva aranžmana sa Srbijom u ovom trenutku. Jedan je uvoz oko 20 posto naftnih derivata i to je dopuna redovnog uvoza koji ide preko talijanskih rafinerija. Drugi aspekt je izvoz sirove nafte iz Obudovca, koji se za sada izvozi u Srbiju u probnim količinama. U slučaju sankcija, sve to bi bilo zaustavljeno.

Najavu sankcija komentirao je i američki ambasador u Srbiji Christopher Hill, koji nije potvrdio uvođenje sankcija. Međutim, kaže da je rizik suradnje s ruskim tvrtkama oduvijek postojao, naglasivši da bi upravo „promjena vlasništva sigurno donijela više mira i prosperiteta, i u Srbiji i u regiji". S druge strane, veleposlanik Rusije u BiH Igor Kalabuhov imao je drugačiju poruku za Amerikance, i što se tiče nafte ali i aktualne priče oko plinovoda Južna interkonekcija.

„Amerikanci rade sve, od eksplozije Sjevernog toka do sankcioniranja naših banaka, samo da ne dođe do ruskog plina u BiH. Evo, vidimo sada namjeravaju neke sankcije protiv NIS-a u Srbiji i to će biti možda neki maligni utjecaj na odnose Ruske Federacije i BiH u ovom smislu", rekao je Kalabuhov za BHRT.

Moguća rješenja

Stručnjaci, osim otkupa dijela vlasničke strukture od Rusa u cilju preuzimanja većinskog vlasništva, vide i potpuni otkup ruskog udjela u NIS-u kao jednu od mogućnosti. Istodobno, malo je onih koji smatraju da je takav scenarij realan, jer osim gospodarskog, ruski utjecaj u smislu prisustva u nekadašnjem državnom energetskom divu značajan je i u političkom smislu. Također, ne isključuje se ni mogućnost dogovora s Amerikancima da sankcije ne budu uvedene, jer bi to imalo širi utjecaj od onog što se želi postići u Srbiji.

Gasprom Njeft i Gasprom drže 56,15 posto vlasništva u bivšem državnom gigantu Srbije NIS-u, dok je 29,87 posto u vlasništvu Republike Srbije. Ostatak su manjinski dioničari. Europska unija i SAD stavili su Gasprom Njeft na crnu listu 2014. godine, nakon ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krim. Ako do sankcija dođe, najveće pitanje na regionalni utjecaj bit će oko pitanja hoće li JANAF pratiti američke sankcije ili će nastaviti s isporukom nafte Srbiji, što je prema mišljenju stručnjaka u ovom trenutku teško očekivati.