Referendum o presudi je pravno besmislen, ali će Dodiku koristiti da uoči izbora provjeri podršku naroda

• Narodna skupština Republike Srpske je po instrukcijama Milorada Dodika donijela odluku o održavanju referenduma 25. oktobra o presudi Suda Bosne i Hercegovine kojom je Dodiku oduzet mandat predsjednika. Takav referendum je u sukobu s pravnom logikom, ali je u skladu sa SNSD-ovom političkom logikom.

RS, 31. augusta - Referendumsko pitanje bi trebalo biti: "Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Christiana Schmidta i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika RS-a, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku?".

Ovako postavljeno referendumsko pitanje ne može imati nikakvu pravnu posljedicu niti zakonski ishod jer narod, bilo kakav i bilo gdje se nalazio, nije iznad sudskih presuda i državnih zakona da bi o tome odlučivao.

Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a je tako pokrenuo mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa kako bi se osporilo održavanje referenduma, a Alija Tabaković je nakon toga povukao logičnu paralelu o nezakonitosti plana rukovodstva RS-a, pitajući se - može li narod odlučiti i da neko nije kriv za silovanje, ubistvo i druga krivična djela.

"Ali, ovdje se, prije svega radi o zdravom razumu - ne može se niko stavljati iznad presuda. Zamislite da sada raspišemo referendum i da pitamo građane da li neko treba da odgovara po presudi kojom je kriv za ubistvo, silovanje ili bilo šta drugo", kaže Tabaković.

S ovakvim stavom je potpuno saglasna i međunarodna zajednica, koja je u BiH i dalje snažno prisutna i utječe na procese.

"Presuda Suda Bosne i Hercegovine u predmetu protiv Milorada Dodika je konačna i obavezujuća i mora se poštovati. Podvrgavanje sudske presude javnom glasanju u suprotnosti je s vladavinom prava i nezavisnošću sudskih organa", navedeno je iz Delegacije EU u BiH.

No, sve to je jasno i Miloradu Dodiku, koji je po struci politikolog, kao i njegovom pravnom timu.

Bez obzira na to što su svjesni da ovakav referendum ne može biti zakonit, oni se u javnosti ponašaju drugačije, varajući narod da zaista može odlučivati o sudskim presudama ili visokom predstavniku.

Cilj takve retorike, za koju je svakome s osnovnim poznavanjem prava jasno da je to samo isprazna priča, jeste zapravo ispitivanje šireg javnog mnjenja u RS-u, provjera podrške koju uživa SNSD u narodu i njihova priprema za prijevremene izbore za predsjednika RS-a koji će biti održani krajem novembra.

Iako stranke okupljene u vladajuću koaliciju u RS-u, u velikoj mjeri tvrde da neće izaći na prijevremene izbore, čitajući između redova, nije teško zaključiti da oni ipak nisu čvrsti u toj odluci.

Mnogi Dodikovi partneri još nisu donijeli konačnu odluku o prijevremenim izborima, a i Dodikova nedavna izjava govori o tome da bi i SNSD mogao indirektno učestvovati.

"SNSD, dosljedno poštujući odluku NSRS-a, neće se prijaviti na ove izbore niti će na njima učestvovati. Možda će učestvovati na neki drugi način, ali smatramo da je ovo posljednja podvala koja dolazi iz Sarajeva srpskom narodu", kazao je Dodik, čime je otvorio vrata tumačenju da će podržati kandidata koji nije iz SNSD-a.

No, da bi uopšte odlučivali o postupcima vezanim za prijevremene izbore u RS-u, Dodik i njegovi partneri prvo moraju provjeriti kakav je njihov status u narodu, a što će uspjeti uz pomoć referenduma.

Taj plan je donekle vidljiv i iz izjava predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića, koji kaže: "Koliko je bitan referendum, toliko je bitno da iz njegovih rezultata sutra izvodimo svoje buduće odluke".

Stoga, milioni koje će rukovodstvo RS-a potrošiti na održavanje apsurdnog referenduma ipak nije uzaludno. Taj trošak će itekako imati svrhu, ali za Dodika i njegove političke prijatelje; dok za narod i entitet u kojem žive, neće imati nikakve pozitivne posljedice.