RASTE UVOZ HRANE: Domaći proizvođači traže jaču zaštitu i podršku

Deficit u poljoprivredno-prehrambenom sektoru BiH u stalnom porastu, dok proizvođači upozoravaju na nelojalnu konkurenciju i rast troškova proizvodnje

BiH, 29. mart 2026. - Bosna i Hercegovina sve je više ovisna o uvozu hrane, a deficit u poljoprivredno-prehrambenom sektoru bilježi rast već sedam godina. Analize pokazuju da se najviše uvoze meso, žitarice i pića, dok je iz Evropske unije najviše uvezeno svježe goveđe meso u vrijednosti od 339 miliona konvertibilnih maraka.

Porodica Dedić iz Bihaća godinama se bavi proizvodnjom povrća u plastenicima, ali i na otvorenom. Njihovi plastenici prostiru se na 3.500 kvadratnih metara, dok je dodatnih 20 hektara obradivog zemljišta zasijano različitim kulturama. U toku je sezona sadnje, a uskoro slijedi i berba salate i mladog luka, koji će najvećim dijelom završiti na policama trgovačkih centara, ali i u javnim ustanovama i zavodima s kojima sarađuju.

Iako su uspjeli osigurati plasman svojih proizvoda, put do tržišta nije bio jednostavan. Kako ističu proizvođači, uvozna roba predstavlja ozbiljnu i često nelojalnu konkurenciju domaćim proizvodima.

Podaci o uvozu hrane, odnosno proizvoda biljnog i životinjskog porijekla, dodatno potvrđuju zabrinjavajuće trendove. U Agronomskoj komori Federacije BiH upozoravaju da su pokazatelji za domaće proizvođače među najlošijim do sada, dok građani sve češće kupuju uvozne proizvode koji dominiraju tržištem.

Posebno zabrinjava uvoz mesnih proizvoda, gdje vanjskotrgovinski deficit prelazi 640 miliona maraka. Kada je riječ o povrću, uvoz iznosi više od 150 miliona maraka, dok je proizvodnja žitarica u 2025. godini završena s deficitom od 211 miliona maraka.

U kantonalnom Ministarstvu poljoprivrede navode da ovogodišnji budžet iznosi 13 miliona maraka, što predstavlja značajno povećanje sredstava namijenjenih poljoprivrednicima, s posebnim fokusom na mlade farmere.

Podrška će, ističu proizvođači, biti neophodna, posebno u vrijeme proljetne sjetve koja je u punom jeku. Dodatni problem predstavlja rast cijena goriva, uzrokovan globalnim kretanjima i sukobima na Bliskom istoku, što direktno utiče na povećanje troškova repromaterijala i ukupne proizvodnje.

Zbog svega toga, poljoprivrednici apeluju na nadležne institucije da dodatno intervenišu kako bi se zaštitila domaća proizvodnja i osigurala konkurentnost na tržištu.