• 22.02.2026.
  • RTV USK

POZITIVNA PRIČA: Kako su „Djevojke sa Une“ postale simbol solidarnosti u USK i dijaspori

POZITIVNA PRIČA: Kako su „Djevojke sa Une“ postale simbol solidarnosti u USK i dijaspori

Prije gotovo deset godina, jedna ideja, nastala iz viška slobodnog vremena i potrebe za podrškom, prerasla je u snažan ženski kolektiv koji danas broji oko 12 hiljada članica. Facebook grupa „Djevojke sa Une“ postala je mjesto gdje se žene pomažu, savjetuju, tješe i spašavaju, tiho, bez velike buke, ali s ogromnim srcem. Ovo je priča o ženama koje su dokazale da solidarnost može biti jača od sistema.

BIHAĆ, 22.februarSve je počelo jednostavno. Bez velikog plana, bez ambicije da se stvori nešto veliko. Samo jedna ideja da u Bihaću, a kasnije i u cijelom Unsko-sanskom kantonu, ali i dijaspori, postoji mjesto gdje su žene tu jedna za drugu. Mirela Fazlić, administratorica grupe "Djevojke sa Une" kaže kako je "to bilo prije nekih 9-10 godina i tada sam imala malo više slobodno vremena i razmišljala sam kako bi bilo dobro da u Bihaću ima grupa gdje su samo žene, zabavnog karaktera, humanitarnog, gdje su jedna drugoj podrška. I onda sam odlučila da bude Unsko-sanski kanton".

Ime je došlo prirodno i simbolično. Una kao rijeka koja spaja, hrani i teče bez zaustavljanja. Ali ono što je Mirela tada mogla samo zamisliti, danas je stvarnost, oko 12 hiljada žena iz Unsko-sanskog kantona i dijaspore, povezanih istom idejom pomoći. Prva veća humanitarna akcija bila je prekretnica "za dječaka jednog skupljala se humanitarna akcija, to je bila prva veća akcija ove grupe, iz Žegara dječak, tako je tu skupljeno dosta novčanih sredstava i paketa, doslo iz cijele bih. Veća prva humanitarna akcija" prisjeća se Fazlić.

Tad je shvatila koliku snagu ova grupa ima. Grupa je rasla brzo. Zahtjevi su stizali svakodnevno, dodaje kako "grupu prvo podijelila sa prijateljicama da one šire dalje i tako su dolazili zahtjevi svaki dan po 100-200 zahtjeva što me radovalo, i onda su počela razna pitanja, informacije, humanitarne akcije,... Najviše bude raznih pitanja, ako postavite pitanje mi smo brže nego google odmah ćete dobiti informaciju, tipa gdje nabaviti neki lijek, mame koje se porode, neko traži posao, neko radnika, savjete, sve je moguće".

Uz Mirelu, administraciju danas vodi i Amra Kolčaković koja se osvrnula na početke "pa recimo kad je počelo sa humanitarnim akcijama, to je ono što mene zanima i na šta sam se bazirala, tako da je jedna od prvih akcija koja se sjećam bila vezana za mature, ostala sam u grupi zbog humanitarnih akcije, više nego što je grupa zabavnog karaktera jer i ima raznih grupa u kojima sam član".

Djevojke sa Une nisu samo virtualna zajednica. One su kolektiv koji reaguje odmah. Kada sistem kasni, one su tu. Kada neko nema lijek, neko zna gdje ga ima. Kada porodici treba pomoć pomoć se skuplja. U grupi su se rodila i nova prijateljstva. Iz humanosti, povjerenje. Iz povjerenja, bliskost. Solidarnost Djevojaka sa Une odavno je prešla granice kantona, pa čak i države, kontinenta. 

"Pravile smo I bunar, uspjele smo napraviti dva bunara tamo negdje u dalekoj Africi, zajedno, 2021. i 2022. godine, tako da skupljamo dobra djela ako Bog da i širom svijeta... Slike koje smo dobili prvog bunara, neopisivo, jer mi znamo šta nam znači kada nam nestane vode na pola sata, a kako je onda onima koji nemaju vodu I koju moraju ici daleko samo da bi se napili vode. Okupaju ili nešto već drugo. Tako da je osjećaj bio neopisiv."

I upravo zato ovo nije priča nije samo o Facebook grupi, nego o ženama koje su odlučile da budu jedne drugima oslonac. O solidarnosti koja ne pita za ime, adresu ili razlog. 


PODIJELI
IZVOR
RTV USK

POVEZANE VIJESTI

Učitavam ...

Anketa

Prema dostupnim i aktuelnim informacijama pred poljoprivrednicima u BiH ove godine bit će daleko više problema nego ranijih godina, čak i nepremostivih, a s obzirom na prekomjeran uvoz iz inostranstva, poskupljenje goriva i repromaterijala, sjetva i značajniji urod za najveći broj poljoprivrednika je skoro nemoguća misija. U svemu što zabrinjava jeste i generalni odnos države prema potrebama i zaštiti domaće proizvodnje. Ima li objektivno mogućih rješenja i političke volje da se sačuva bh poljoprivreda – pitanje je na koje očekujemo vaš odgovor od ponuđenih.
Newsletter