Pljuni i zapjevaj: Minhenska sigurnosna konferencija - stalno 'pljuvanje po Evropi' ide na živce...

-    Ukrajina je u Münchenu bila manje vidljiva, najveći pljesak dobio je Marco Rubio, Evropljani su pokušavali promijeniti smjer, a teme koje su izostale bile su Iran i Rusija. Kina je djelovala samouvjereno i tiho...                                                                                                                                                                        

KELN, 16. februara - Evropljani su u Münchenu osjetili olakšanje nakon što je američki državni sekretar Marco Rubio nastupio bitno drukčije nego potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država J. D. Vance na istome mjestu prije godinu dana. No očito im još nije potpuno jasno radi li se samo o ublažavanju retorike ili o prilici za obnovu partnerstva.

Za neke je čaša napola puna, za druge napola prazna. Među prve svakako spada predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. Ona je izrazila zadovoljstvo prijedlogom američkog šefa diplomacije da Amerikanci i Evropljani zajednički „ponovno ožive transatlantski savez“.

Von der Leyen je rekla da je došlo vrijeme da Evropa sama preuzme odgovornost za vlastitu obranu te da pritom mora prevladati neke „tabue“. Naglasila je kako treba konkretno ispuniti odredbu iz Ugovora o Evropskoj uniji prema kojoj su države članice dužne braniti jedna drugu. To već zvuči kao prijedlog osnivanja svojevrsnog evropskog NATO-a.

Stalno „pljuvanje po Evropi"

Napola prazna čaša dolazi također iz samog vrha evropske politike. Otvorenije neslaganje s Washingtonom jučer (15. februara) izrazila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas. U svom obraćanju na konferenciji nastupila je borbenim tonom. Rekla je da joj stalno „pljuvanje po Evropi“ ide na živce. „To je trenutačno vrlo moderno. A ja se pitam – koja je zapravo alternativa?“

U izvještaju njemačkog javnog servisa ARD navodi se da je Kaja Kallas američkom državnom tajniku uputila verbalni šamar. Nije izgovorila Rubiovo ime, ali je rekla da ne želi nikakve lekcije o slobodi medija jer dolazi iz Estonije, zemlje koja je na drugome mjestu svjetske ljestvice slobode medija, dok su Sjedinjene Američke Države na 57. mjestu.

Tačku po tačku opovrgavala je tvrdnje koje je Rubio iznio prethodnog dana – Evropa ne stoji pred civilizacijskim slomom, čak i ako ideologija pokreta MAGA ostavlja dojam da kontinentom uglavnom hodaju dekadentni ljudi. Kako bi se inače objasnilo, upitala je publiku, da toliko država želi postati članicama Evropske unije?

„Kada putujem svijetom, vidim zemlje koje se ugledaju na nas jer zastupamo vrijednosti koje su i dalje vrlo cijenjene“, istaknula je Kallas. Dodala je da su Rubiove poruke samo djelomično bile upućene Evropljanima, a dijelom i američkoj javnosti. Jasno je, priznala je, „da se ne slažemo u svim pitanjima i da će tako i ostati“.

Predstavnici vlada iz istočne Evrope bili su skloniji ozbiljno shvatiti pitanje migracija. No oko osamostaljivanja Europe u odnosu na Ameriku u području obrane vlada jedinstvo. Kao primjer navodi se Njemačka, čiji će se izdaci za obranu do kraja desetljeća udvostručiti u odnosu na njegov početak. Francuski ministar za evropska pitanja Benjamin Haddad podsjetio je na to da Evropljani već gotovo godinu dana u velikoj mjeri sami preuzimaju potporu Ukrajini.

Ukrajinski narod odlikovan Nagradom Ewald von Kleist

Na marginama Münchenske sigurnosne konferencije svake se godine dodjeljuje Nagrada Ewald von Kleist, nazvana po časniku Wehrmachta i članu skupine koja je izvršila atentat na Hitlera 20. jula 1944. Nakon rata bio je ugledni izdavač i jedan od osnivača Münchenske sigurnosne konferencije. Nagrada za mir dodjeljuje se od 2009. godine.

Ove ju je godine primio predsjednik Volodimir Zelenski – u ime cijelog ukrajinskog naroda. „Ukrajinke i Ukrajinci strašno su patili“, rekao je voditelj konferencije Wolfgang Ischinger na svečanosti u Münchenu, „a posebno je strašno bilo kako ih je Rusija terorizirala tokom proteklih, vrlo hladnih sedmica.“ Nagrada se obično dodjeljuje državnicima, a ovo je prvi put da je dodijeljena cijelom jednom narodu. Zelenski je zahvalio svim državama koje podupiru Ukrajinu, posebno Njemačkoj, ali je upozorio na nedostatak presretačkih raketa.

Promatrači iz Ukrajine primjećuju da rat u njihovoj zemlji na ovoj sigurnosnoj konferenciji više nije u središtu pažnje kao ranijih godina. Timofij Jelisratenko, novinar internetske platforme „Novini“, upozorava: „Od Münchena do fronte ima nešto manje od 2.000 kilometara – to nije mnogo. Tamo se razaraju gradovi i ubijaju civili. Evropljani bi trebali razumjeti da taj rat može doći i do njih ako budu okretali glavu.“

Zelenski je izjavio da bi Ukrajina na mjesečnoj razini morala onesposobiti oko pedeset hiljada ruskih vojnika kako bi se izvršio pritisak na Vladimira Putina. Nitko nije mogao reći hoće li trilateralni pregovori Ukrajine, Rusije i SAD-a sljedećeg tjedna u Ženevi donijeti konkretne korake prema miru.

Kina i SAD – sve žešći suparnici

Astrid Freiseisen iz Bavarske radiotelevizije (BR) primijetila je da je Rubio svojom diplomatskom ofenzivom donekle zasjenio nastup kineskog ministra vanjskih poslova koji je govorio odmah nakon njega.

Wang Yi nastupio je s porukom vrlo sličnom onoj koju je Rubio prenio iz Washingtona: „Kina i EU su partneri, a ne sistemski rivali ili protivnici.“ Pljesak je bio znatno suzdržaniji nego onaj koji je dobio Rubio. Politički analitičari ipak smatraju da Evropljani cijene predvidljivost Pekinga, za razliku od nove nepredvidivosti Washingtona. Njemački kancelar Friedrich Merz, koji je već posjetio Kinu, u Münchenu je upozorio: „Kina sistematski koristi ovisnosti drugih. I međunarodni poredak tumači iznova, u skladu sa svojim interesima."

Zapadne zemlje pritom osjećaju snažnu nelagodu zbog ovisnosti o kineskom izvozu rijetkih metala. Wang Yi naglasio je da su Kini važni Ujedinjeni narodi i druge međunarodne organizacije – iz kojih se Washington povlači. Što se tiče odnosa Pekinga i Washingtona, kineski ministar vanjskih poslova rekao je da bi suradnja bila najbolja „za obje zemlje i za cijeli svijet“. No ako Washington to ne želi, mogao bi doći i do sukoba. Naravno, ključna riječ za Peking je – Tajvan.

Direktor konferencije Wolfgang Ischinger više je puta pitao Wanga o kineskoj mirovnoj inicijativi u ratu u Ukrajini. Odgovor je bio da Kina želi mir, ali bez konkretnih prijedloga. Kineski promatrači, poput televizijskog voditelja Xuija Qindua, nisu bili sputani diplomatskim jezikom pa su otvoreno objasnili kalkulaciju Pekinga u vezi s Ukrajinom: „Evropljani čvrsto stoje uz Amerikance. Kada bismo sada vršili pritisak na Ruse da se povuku iz Ukrajine, uvrijedili bismo ih. Time bismo izgubili Ruse, a Evropljani bi i dalje ostali uz Amerikance. Amerikanci bi bili naši neprijatelji, a mi bismo ostali sami."

Treba podsjetiti da je njemački kancelar Merz rekao kako će Kinezi uskoro biti vojno potpuno ravnopravni Amerikancima. Promatrači ističu da Berlin, jednako kao Pariz i London, ima veliku dilemu – želi se istodobno distancirati od Kine, ali i surađivati s njom.

Ovogodišnja Münchenska sigurnosna konferencija nije donijela odgovore, ali je razvrstala velika pitanja našeg vremena. Na tom velikom skeneru svjetske sigurnosne arhitekture pukotine su vidljivije nego ikada – i nalaze se u pokretu.