Planeta Zemlja pred novim prijetnjama: Povećana potrošnje NATO-a moglo bi izazvati veliki porast emisija štetnih plinova

-      Povećanje vojne potrošnje zemalja članica NATO-a moglo bi dovesti do dodatnih 1,32 milijarde tona emisija štetnih plinova koje zagrijavaju planetu u narednoj deceniji što je ekvivalent godišnjim emisijama stakleničkih plinova koje generira Brazil, peti najveći zagađivač na svijetu, piše The Guardian...                                        

LONDON, 15. septembra - Vojna aktivnost je izuzetno intenzivna kada je riječ o fosilnim gorivima, no podaci o emisijama koje proizlaze iz vojnih aktivnosti vrlo su oskudni ili potpuno nepostojeći. Pregled 11 nedavnih akademskih studija, koji je sprovela organizacija Scientists for Global Responsibility, otkriva da svaka dodatna potrošnja od 100 milijardi dolara na vojnu opremu rezultira s procijenjenih 32 miliona tona emisija ugljen-dioksida ekvivalentnog koji se izbacuju u atmosferu.

Emisije nastaju iz direktnih izvora poput borbenih aviona, ratnih brodova i oklopnih vozila, ali i iz indirektnih emisija povezivanih sa transportom opreme, globalnim lancima snabdijevanja i samim posljedicama ratnih sukoba.

NATO, Organizacija Sjevernoatlantskog saveza, politička je i vojna alijansa 32 evropske i sjevernoameričke zemlje. U svjetlu invazije Rusije na Ukrajinu i rastućih prijetnji Donalda Trumpa da napusti svoje historijske saveznike, NATO je najavio planove za povećanje vojne potrošnje na 3,5% bruto domaćeg proizvoda (BDP), kao dio šireg cilja za sigurnosnu potrošnju od 5% BDP za svaku članicu.

Dostizanje cilja od 3,5% BDP-a donijet će 132 miliona tona CO2 ekvivalentnih emisija u atmosferu, što je približno istoj količini ugljičnog zagađenja koje godišnje generira 345 plinskih elektrana ili cijela zemlja proizvođač nafte Oman, prema izvještaju. Ovaj porast dolazi na vrh 200 milijardi dolara dodatnih sredstava koja su osigurana između 2019. i 2024. godine, a koja su već povećala vojni ugljični otisak NATO-a za procijenjenih 64 miliona tona CO2.

„Izuzetno je teško vidjeti kako se trenutna i planirana povećanja vojne potrošnje mogu pomiriti s transformativnim akcijama koje su nužne kako bi se spriječile opasne klimatske promjene“, navodi se u izvještaju organizacije SGR koja je smještena u Velikoj Britaniji, a koja promiče odgovornu znanost i tehnologiju.

Iako su vojni emisije ogromne, teško ih je pratiti zbog nedostatka transparentnosti i obaveznih izvještaja, a predviđanje na što će se konkretno trošiti povećani vojni budžeti je također izazovno. Ipak, procijenjeno je da je ukupni vojni ugljični otisak 2019. godine činio oko 5,5% globalnih emisija – ne računajući emisije povezane s ratovima i obnovom nakon sukoba. To je više od ukupnog doprinosa civilne avijacije (2%) i brodskog saobraćaja (3%).

Od tada su globalni vojni troškovi drastično porasli, dosegnuvši 2,72 triliona dolara u 2024. godini, što je najviši iznos od kraja Hladnog rata, prema podacima Stockholm International Peace Research Institute. Vojni budžet Izraela porastao je na 46,5 milijardi dolara u 2024. godini – najveći porast u svijetu, dok Pentagon planira povećanje svog budžeta za 1 trilion dolara do 2026. godine, zahvaljujući poreznim i fiskalnim politikama Donalda Trumpa, što predstavlja porast od 17% u odnosu na prethodnu godinu.

Izvještaj SGR predstavlja dosad najopsežniju procjenu uticaja povećanja vojne potrošnje na emisije stakleničkih plinova, u trenutku kada svijet brzo ide prema klimatskoj katastrofi, a vlade ne poduzimaju konkretne korake. Nalazi sugeriraju da će širenje vojne potrošnje imati značajnu ulogu u prevazilaženju cilja Pariskog klimatskog sporazuma, koji teži ograničavanju globalnog zagrijavanja na 1,5°C iznad predindustrijskih nivoa.

„Postoji hitna potreba za brzim dekarbonizacijama kako bi se spriječile najopasnije posljedice klimatskih promjena. Međutim, nedavni i planirani programi naoružanja i ratovi tjeraju svijet u suprotnom smjeru“, rekao je Dr. Stuart Parkinson, autor izvještaja i vodeći istraživač u ovom polju.

Izvještaj također preporučuje da zemlje čija vojna potrošnja prelazi 0,5% BDP-a trebaju biti obavezna izvještavati o podacima prema UN-u, pomagati u procjeni emisija povezanih s sukobima te uspostaviti planove za prijelaz na energetske izvore bez fosilnih goriva, kroz tehnološke i netehnološke mjere, uključujući mirovne sporazume, kontrolu naoružanja i inicijative za razoružanje.

Potrebna je hitna akcija za smanjenje emisija, ali trenutni vojni troškovi ugrožavaju klimatske ciljeve, što nam nalaže da hitno preispitamo prioritete i posvetimo se održivosti za buduće generacije.