Palestinu sada priznaje 80 posto članica UN-a, ali im puna prava nezavisne države blokira SAD

-     Devet država je tokom prva dva dana zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija odlučilo da prizna nezavisnost države Palestine, ali do punih prava koja im pripadaju neće doći zbog blokade koju provodi SAD u Vijeću sigurnosti UN-a...                                                                                                              

SARAJEVO, 23. septembra - Palestinu su kao nezavisnu državu tokom prethodnih nekoliko dana priznali Portugal, Velika Britanija, Australija, Kanada, San Marino, Malta, Luksemburg, Monako i Francuska.

Time je broj država koje priznaju Palestinu povećan na 156, a kako UN ima 193 punopravne članice, nešto više od 80 posto zemalja u ovom univerzalnom međunarodnom tijelu sada priznaje nezavisnost palestinske države.

Bez obzira na to, do punopravnog članstva neće doći, a razlog za to je blokada koju već decenijama provodi SAD, koristeći svoje pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a.

Trnoviti put do nezavisnosti traje već 14 godina

Formalni proces priznanja palestinske države, barem u UN-u, počeo je 2011. godine, iako je većina država priznala Palestinu još i ranije, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, koja je to uradila 1992. godine.

Tada je Mahmoud Abbas, predsjednik Palestinske samouprave, započeo diplomatski napor da se ova država primi kao punopravna članica UN-a, što se smatra formalnim primanjem jedne zemlje u međunarodnu zajednicu.

Bez obzira na kampanju koju je protiv inicijative za državnost Palestine vodio Izrael, uz pomoć SAD-a, bilo je jasno da je većina zemalja spremna da prihvati Palestinu u zajednicu nacija.

To je dokazano i u septembru 2012. godine, kada je 138 država članica UN-a u Generalnoj skupštini glasalo za to da Palestina dobije status "promatrača koji nije član." Samo devet zemalja je bilo protiv ove inicijative, a 41 je bilo suzdržano.

Ponovo intenziviran napor za priznanje, ali Amerika blokira

Promjenom statusa je djelomično obustavljena inicijativa da Palestina postane punopravna članica, mada je do intenziviranja ovih napora ponovo došlo tokom 2024. godine, a kao odgovor na izraelsku agresiju.

Ipak, kako bi jedna zemlja dobila punopravni status u UN-u, potrebno je i glasanje minimalno devet država članica Vijeća sigurnosti, uz to da niti jedna od pet stalnih članica (SAD, Kina, Rusija, Velika Britanija i Francuska) ne smije biti protiv.

Čak 12 država članica Vijeća sigurnosti je 18. aprila 2024. godine glasalo da se Generalnoj skupštini UN-a predloži davanje punopravnog statusa članice Palestini.

Međutim, dok su dvije zemlje bile suzdržane, predstavnici SAD-a glasali su protiv i time srušili ovu inicijativu.

SAD i Izrael nisu uspjeli spriječiti Generalnu skupštinu, gdje nemaju mogućnost veta, da u maju iste godine predlože davanje punopravnog statusa članice UN-a Palestini, i to s 143 glasova za, što je više od potrebne dvotrećinske većine.

Čak i pravo glasa u UN-u ne bi puno značilo Palestincima

Kada se uzme u obzir tajming cijele situacije, jasno se može doći do zaključka da, iako pohvalni, potezi koje su povukle zemlje koje su priznale Palestinu to uradile znajući da to ne mijenja značajno status ove zemlje, niti poboljšava život Palestinaca koji u Gazi, ali i na Zapadnoj obali, trpe intenzivan teror Izraela.

Jednostavnije rečeno, priznanja Palestine su simbolični potezi koji ne znače mnogo, jer je pitanje koju konkretnu promjenu će donijeti građanima ove zemlje.

Također, pitanje priznanja Palestine, prije svega kao punopravne članice UN-a, je i pitanje vremena.

Imajući u vidu da Izrael pravi i provodi planove o masovnom raseljavanju Palestinaca iz Gaze, u isto vrijeme kada širi ilegalna naselja na Zapadnoj obali, pitanje kako će izgledati palestinska teritorija, već iscjepana na dva dijela, kada se (konačno) koncept prava na državu za jedan narod proširi i na Palestince.