- 21.07.2026.
- Kadifa Murtić
Pakleni kraj mandata: Vladajuće stranke u FBiH imaju 10 dana da riješe tri važna pitanja
- Aktuelni saziv Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine će za 10 dana, odnosno krajem jula, neformalno završiti svoj mandat, ali su pred njima još tri pitanja koja su partnerima u vlasti izrazito važna.
BIH,
21. jula - Predstavnički dom nije održao sjednicu, mimo jedne hitne, već
nekoliko mjeseci, čime je kraj mandata obilježen svojevrsnom blokadom rada.
Faktori
iza ove situacije su višestruki i odražavaju način na koji se federalna vlast
na određeni način raspala kako se mandat bližio kraju.
Kako
je august rezervisan za godišnji odmor, a septembar za predizbornu kampanju,
posljednji dani jula su jedina realna prilika da se parlamentarci okupe i
riješe pitanja koja su, iz različitih razloga, važna partnerima koji čine vlast
na nivou FBiH (SDP, NiP, NS i HDZ).
Zamjena
za Miokovića je predložena, ali imenovanja nema
Pitanje
koje se smatra najvažnijim za Našu stranku je imenovanje predsjedavajućeg
Predstavničkog doma PFBiH, koje je pripalo ovoj stranci prilikom podjele
pozicija na početku mandata.
Na
tom mjestu je do marta ove godine bio Dragan Mioković, ali je on smijenjen
nakon što je u jednom TV gostovanju iznio sporne komentare o dešavanjima kod
Bleiburga po okončanju Drugog svjetskog rata.
Iz
Naše stranke su zatim nominovali Amira Purića, ali je njegovo imenovanje, kao i
rad parlamenta, u zastoju.
U
međuvremenu je bivši član Naše stranke i nezavisni zastupnik u Predstavničkom
domu Damir Nikšić iznio optužbe na račun rukovodstva ove stranke i ostatka
partnera u vlasti, rekavši da oni blokiraju Purića.
"Zašto
ga odbijaju? Zato što ga se plaše. Purić je prethodno uputio sijaset ključnih
inicijativa u proceduru, među kojima je i nacrt zakona koji niko ne spominje,
pa ni njegova stranka, a to je Zakon o sprečavanju sukoba interesa! U
vladajućoj koaliciji to izgleda vide kao sukob interesa po sebi. Prava istina
je da se zapravo plaše za sebe i ne žele da ti zakoni ikada dođu na
glasanje", istakao je Nikšić.
Purić
mu je nakon ove izjave odgovorio riječima da nije upitna podrška Naše stranke
za njegovo imenovanje, ali je ovo pitanje i dalje neriješeno.
Vlada
FBiH ponovo uputila "Delićev zakon", ali pravi test nije prošao
Što
se tiče NiP-a, najvažnije pitanje za ovu stranku je Prijedlog zakona o
posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih u FBiH.
Riječ
je o zakonu koji je upućen iz Ministarstva za rad i socijalnu politiku, a koji
vodi politički direktor NiP-a Adnan Delić.
Početkom
marta je ovaj zakon već bio u parlamentarnoj proceduri, ali je glasovima
opozicionih stranaka i HDZ-a srušen. Upravo činjenica da su HDZ-ovi zastupnici
bili protiv usvajanja zakona bio je povod za zahlađivanje odnosa između NiP-a i
ove stranke.
Kulminacija
toga bila je neodržana sjednica u maju, na kojoj se nisu pojavili zastupnici
NiP-a, a drugi partneri u vlasti su odlučili otkazati zasjedanje iz
proceduralnih razloga.
Znak
da je potencijalno došlo do rješavanja problema došao je sredinom jula, kada je
Vlada FBiH ponovo usvojila ovaj prijedlog i poslala ga u parlamentarnu
proceduru, čime su otvorena vrata za održavanje sjednice.
Ipak,
to je urađeno i ranije, zbog čega se i dalje čeka pravi test, odnosno sjednica
gdje će HDZ-ovi zastupnici imati posljednju riječ o ovom pitanju.
Ustavni
sud BiH će dobiti sudije sada ili potencijalno za više od godinu dana
Kroz
prizmu HDZ-a, daleko najvažnije pitanje je izbor sudija u Ustavni sud BiH, što
je pitanje koje je na više načina obilježilo mandat ove većine u federalnom
parlamentu.
Sve
je počelo još prije dvije godine, kada je uz brojne zamjerke opozicije izabran
Marin Vukoja, kadar blizak HDZ-u.
Izbor
Vukoje je postavio i novu praksu koja se prati i danas, po kojoj parlamentarci
dobijaju jedno ime kao kandidata, a ne kompletnu listu.
Ovoga
puta je riječ o dvije kandidatkinje koje bi, prema odluci Komisije za izbor i
imenovanje, trebale doći u Predstavnički dom na jednoj listi.
Prvorangirana
na toj listi je predsjednica Kantonalnog suda u Širokom Brijegu Katica
Artuković koja je, kao i Vukoja, bliska HDZ-u. Čak i njihovi partneri iz
vlasti, odnosno Naša stranka, su otvoreno najavili da neće podržati listu s
njenim imenom zbog otvorenih veza s HDZ-om.
Druga
kandidatkinja je Dženeta Omerdić, koja bi izborom zamijenila poziciju u
kabinetu člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića za mjesto u Ustavnom sudu
BiH.
Ovo
pitanje je posebno važno kada se uzme u obzir da bi potencijalna promjena
vlasti nakon Općih izbora u oktobru mogla značiti i ponovno pokretanje procesa
koji je svakako trajao više mjeseci.
Jednostavnije
rečeno, ako se do kraja aktuelnog mandata ne izaberu nove sudije Ustavnog suda,
na imenovanje bi se moglo čekati potencijalno i više od godinu dana.
Buran
kraj burnog mandata
Kraj
mandata aktuelne vlasti je, na određen način, i u skladu s onim kako je mandat
trajao.
Iako
je na početku bilo određenog nivoa saradnje između Trojke i HDZ-a, odluka
stranaka iz Sarajeva početkom 2025. godine da raskinu koaliciju sa SNSD-om je
stvorila krizu i u federalnom parlamentu, iako ove stranke nema na nivou FBiH.
Nakon
ove krize je parlament i dalje radio, ali je uspješnost bila značajno manja.
Partneri su teže dolazili do dogovora, a dešavanja iz proljeća ove godine su,
kako se čini, i simboličan kraj za to kako je izgledao drugi dio mandata.
Ako
se u narednih 10 dana ne sazove sjednica federalnog parlamenta, to će značiti
da je mandat aktuelnog saziva završen s efektivnom višemjesečnom blokadom i s
nekoliko otvorenih pitanja, a najvažnije od njih za BiH, pitanje sudija
Ustavnog suda, se izvjesno neće riješiti do naredne godine.

