• 15.01.2026.
  • Kadifa Murtić

Ovo su kandidati za mjesto sudije Evropskog suda za ljudska prava koje je predložilo Predsjedništvo BiH

Ovo su kandidati za mjesto sudije Evropskog suda za ljudska prava koje je predložilo Predsjedništvo BiH

  • Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na jučerašnjoj sjednici usvojilo listu od troje kandidata za sudiju Evropskog suda za ljudska prava.

BIH, 15. januara - Kako je potvrđeno za Klix.ba, na ovoj listi se nalaze Mahir Muharemović, Predrag Rosavljević i Svjetlana Milišić-Veličkovski.

Ova lista sada ide na potvrdu u Vijeće Evrope, koje će izabrati jednog kandidata ili kandidatkinju koji će zamijeniti Farisa Vehabovića. Njemu je 2021. godine istekao devetogodišnji mandat.

Što se tiče kandidata, Mahir Muharemović je sudija iz Brčkog koji je u prošlosti bio kandidat i za sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Obavljao je funkciju sudije Suda u Bijeljini, predaje na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, a radio je i kao pravni savjetnik za fondaciju Konrad-Adenauer-Stiftung iz Njemačke.

Muharemović je, kako se čini, na listu došao po prijedlogu člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Denisa Bećirovića.

Svjetlana Milišić-Veličkovski, koja je na listi kao prijedlog člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željka Komšića, je od juna 2018. godine sutkinja Vrhovnog suda Federacije BiH.

Prije toga je radila kao sutkinja u Općinskom i Kantonalnom sudu u Sarajevu, a na početku karijere je radila kao advokatica, također u Sarajevu. Završila je Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, kao i Université de Paris II i College of Europe.

O prijedlogu Željke Cvijanović, sudiji Predragu Rosavljeviću, nema dostupnih informacija.

 

PODIJELI
IZVOR
klix.ba

POVEZANE VIJESTI

Učitavam ...

Anketa

Prema dostupnim i aktuelnim informacijama pred poljoprivrednicima u BiH ove godine bit će daleko više problema nego ranijih godina, čak i nepremostivih, a s obzirom na prekomjeran uvoz iz inostranstva, poskupljenje goriva i repromaterijala, sjetva i značajniji urod za najveći broj poljoprivrednika je skoro nemoguća misija. U svemu što zabrinjava jeste i generalni odnos države prema potrebama i zaštiti domaće proizvodnje. Ima li objektivno mogućih rješenja i političke volje da se sačuva bh poljoprivreda – pitanje je na koje očekujemo vaš odgovor od ponuđenih.
Newsletter