OBRAČUN KOD 'OK MORALA': Pitanje OHR-a je transatlantski sukob preko leđa BiH?

-    Dok se Washington i Bruxelles spore oko Schmidtovog nasljednika i ovlasti OHR-a, u pozadini se, kako upozoravaju pojedini analitičari, lome koplja oko plinovoda i državne imovine.

BERLIN, 07. juna - Nakon dvodnevnog zasjedanja Vijeća za implementaciju mira (PIC), visoki predstavnik Christian Schmidt izjavio je da je postignut puni konsenzus o nastavku mandata OHR-a. Schmidt očekuje da će dogovor o njegovu nasljedniku biti postignut do kraja lipnja, poručivši da OHR ostaje ključni stup stabilnosti do ispunjenja uvjeta za tranziciju. Međutim, optimizam aktualnog šefa OHR-a brzo je zasjenila oštra reakcija iz Washingtona.

Naime, Veleposlanstvo SAD-a izrazilo je razočaranje jer PIC 3. i 4. lipnja nije izabrao novog visokog predstavnika. Američka delegacija tražila je konsenzus oko talijanskog diplomata Antonija Zanardija Landija, pa iz Veleposlanstva poručuju da primaju na znanje „europski neuspjeh da se postigne konsenzus oko europskog kandidata". Upozoravaju da ih europska neodlučnost prisiljava na preispitivanje svoje uloge u međunarodnoj prisutnosti u BiH.

Bruxelles ne odustaje od „europskog kandidata"

Unatoč pritisku iz Washingtona, Delegacija EU-a i veleposlanstva država članica potvrdile su da novi visoki predstavnik, prema dosadašnjoj praksi, ponovo treba dolaziti iz Unije. Europski diplomati poručuju da do kraja mjeseca žele završiti imenovanje Schmidtova nasljednika, zbog čega nastavljaju intenzivne konzultacije s partnerima, prije svega sa SAD-om.

Ova diplomatska kriza odrazila se i na regionalnoj razini, pa se o OHR-u raspravljalo i na marginama summita EU – zapadni Balkan u crnogorskom Tivtu, gdje se predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović u odvojenim susretima sastao s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom. Bećirović je u razgovoru s Merzom poručio da imenovanje novog visokog predstavnika mora biti izvršeno na dosadašnji način te da OHR mora zadržati puni mandat i nadležnost za zaštitu Daytonskog sporazuma.

Suverenitet i teritorijalni integritet BiH po mjeri Banje Luke

Stav utjecajnih članica EU-a i Velike Britanije o očuvanju europske uloge u vođenju OHR-a u suprotnosti je s viđenjem koje stiže iz entiteta Republika Srpska. Iako podržava „američke napore o reafirmaciji suvereniteta BiH i unutarnjem dijalogu konstitutivnih naroda", članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović traži da se uloga visokog predstavnika vrati u okvire Aneksa 10 do potpunog ukidanja, a da se „bonnske ovlasti, kao ključni izvor političkih kriza, odmah uklone".

Na istoj liniji, nakon sastanka u Sankt Peterburgu s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, lider SNSD-a Milorad Dodik istaknuo je da „Rusija ostaje privržena teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH prema Daytonskom sporazumu". Dodik je naglasio da taj suverenitet podrazumijeva „hitan prestanak rada OHR-a i odlazak stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH", što se kosi s pokušajima zapadnih saveznika da unutar PIC-a postignu dogovor o novom visokom predstavniku.

Južna interkonekcija kao ulog u diplomatskoj trgovini

Dok Banja Luka u američkim porukama vidi prostor za slabljenje OHR-a, unutar proeuropskih snaga u entitetu Federacija BiH smatraju da se zapadni pritisak može iskoristiti i za diplomatsku trgovinu. Zastupnica Naše stranke Sabina Ćudić pozvala je domaće vlasti da ne ratificiraju sporni sporazum o Južnoj plinskoj interkonekciji sve dok SAD jasno ne predoče planove o budućnosti OHR-a i Schmidtova nasljednika. Ćudić naglašava da Sarajevo mora zauzeti znatno čvršći stav prema međunarodnim akterima „kako tranzicija unutar OHR-a ne bi išla na štetu stabilnosti i državnih institucija".

Ipak, unutar same vladajuće koalicije u Federaciji BiH postoje i oprezniji glasovi koji naglašavaju da se pritisak Washingtona ne smije olako ignorirati. Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić ocijenio je da SAD vrši snažan diplomatski pritisak kako bi osigurao izbor novog visokog predstavnika i stabilnost OHR-a. On naglašava da je za BiH od ključne važnosti da pozicija visokog predstavnika zadrži puni kapacitet i autoritet te upozorava da bi slabljenje ili blokada OHR-a u ovom geopolitičkom trenutku mogla proizvesti „ozbiljne destabilizirajuće posljedice".

HNS za gašenje OHR-a, Plenković za smanjenje „izvanrednih mehanizama"

Nasuprot Nikšićevim apelima za očuvanje punog kapaciteta OHR-a, s hrvatske političke scene stižu zahtjevi za njegovim potpunim gašenjem. Stranke okupljene oko HNS-a (Hrvatski narodni sabor) iznijele su jedinstven stav da OHR treba definitivno završiti svoj mandat u zemlji. Priopćeno je da produžavanje međunarodnog upravljanja i intervencionizma samo amnestira domaće čelnike od političke odgovornosti, zbog čega iz HNS-a poručuju da bi uloga međunarodne zajednice morala prijeći iz izvršne u savjetodavnu formu.

Ovaj stav uvelike korespondira sa signalima koje prema Vijeću za implementaciju mira upućuje Hrvatska. Hrvatski premijer Andrej Plenković potvrdio je da je smjena na čelu OHR-a izvjesna, naglasivši da je ključni zahtjev Zagreba da novi visoki predstavnik „drastično smanji upotrebu izvanrednih mehanizama". Plenković tvrdi da pretjerano korištenje bonnskih ovlasti već dvadeset godina unosi neravnotežu u Daytonski sporazum i izravno slabi položaj Hrvata u BiH, dok otvorenim ostaje i pitanje trajanja samog OHR-a.

„Duboki apsurd" međunarodne zajednice

Aktualna zbivanja unutar PIC-a i otvoreni „transatlantski razdor" za Deutsche Welle komentira novinar BHRT-a Amir Sužanj. On ocjenjuje da je neuspjeh u imenovanju novog visokog predstavnika razotkrio „duboki apsurd" u kojem se nalazi međunarodna zajednica u BiH – dok jedne članice PIC-a zagovaraju gašenje OHR-a, istovremeno vlada nezapamćen interes globalnih čimbenika za to tko će naslijediti Christiana Schmidta.

Odbijanje europskih predstavnika da podrže američkog favorita, talijanskog diplomata Antonija Zanardija Landija, prema Sužnjevu mišljenju jasan je znak da Bruxelles ne želi biti puki promatrač: „Europske sile nisu spremne potvrditi visokog predstavnika po američkom ukusu, koji bi prvenstveno provodio interese Washingtona u velikim energetskim projektima, poput plinovoda Južna interkonekcija", kaže Sužanj.

Trumpovski pritisak bez racionalne računice

Komentirajući naknadne prijetnje iz Washingtona o mogućem preispitivanju američke uloge u BiH, Sužanj smatra da je riječ o „pritisku bez racionalne računice". „Riječ je o tipično trumpovskom pritisku koji je u osnovi prijetnja zaustavljanjem financiranja OHR-a, što ne bi trebalo osobito zabrinuti europske čimbenike u Vijeću za implementaciju mira", objašnjava Sužanj, podsjećajući da SAD osigurava tek petinu godišnjeg proračuna OHR-a od oko šest milijuna eura, dok ostatak pokriva EU.

U pozadini „grčevite borbe" Washingtona za poluge OHR-a zapravo stoje krupni infrastrukturni i energetski projekti, objašnjava novinar BHRT-a. Nova američka administracija, navodi on, želi na čelu institucije osobu na koju će imati neograničen utjecaj kako bi se isposlovala zakonska rješenja krojena prema apetitima izvođača radova. S druge strane, Sužanj odbacuje mogućnost stvarnog povlačenja SAD-a iz BiH, jer je Dayton njihov izvorni politički projekt, pa bi odlazak značio „bolan poraz američke administracije".

Što je država bez imovine?

Najveća opasnost u ovom sučeljavanju transatlantskih saveznika jest to što su interesi same BiH potpuno potisnuti u drugi plan, a u pitanje dolazi i ono najvrjednije – državna imovina. „Što BiH uopće znači projekt 'Južne interkonekcije' i svi budući projekti koji su zanimljivi američkim investitorima, ako budući visoki predstavnik u interesu realizacije toga projekta donese odluke zbog kojih će BiH ostati bez državne imovine", upozorava Sužanj.

On zaključuje da je neuspjeh u pokušaju imenovanja Schmidtova nasljednika „otvorio krupna pitanja od kojih, kako god se tumačila ova politička sučeljavanja, gotovo nijedno nije usmjereno na zaštitu interesa same Bosne i Hercegovine".