Njemačka zna šta je moć znanja i visokog obrazovanja: Strani studenti donose Njemačkoj milijarde eura

-      Nova ekonomska studija pokazala je da su međunarodni studenti ogroman doprinos njemačkom proračunu - čak i ako dobiju obrazovanje besplatno. Njemačka industrija sada ulaže više napora da ih nakon studija zadrži u zemlji...                                                                                                                         

BERLIN, 14. aprila - Međunarodni studenti donose milijarde eura u njemački državni proračun i pomažu u poticanju gospodarskog rasta, kaže se u studiji koju je nedavno objavio Institut njemačkog gospodarstva (IW). Istraživači iz Kölna izračunali su da će 79.000 međunarodnih studenata, koji su samo 2022. godine počeli studirati u Njemačkoj, platiti gotovo 15,5 milijardi eura više za poreze i doprinose za socijalno osiguranje nego što će primiti u socijalnim davanjima.

Predsjednik Njemačke službe za akademsku razmjenu (DAAD) Joybrato Mukherjee, a koja je naručila studiju, rekao je da rezultati pokazuju da su "međunarodni studenti na puno načina prednost za Njemačku, ne samo akademski, već i gospodarski."

Njemačka bilježi i visok "stupanj ostanka" stranih studenata: prema studiji OECD-a iz 2022. godine, oko 45% ljudi koji su došli u Njemačku sa studentskom vizom 2010. godine, i deset godina kasnije su bili u zemlji. Do tada su već u potpunosti nadoknadili troškove svog obrazovanja: Institut njemačkog gospodarstva je izračunao da su ti troškovi potpuno pokriveni porezima i doprinosima za socijalno osiguranje ukoliko 40% stranih studenata ostane u Njemačkoj tri godine nakon završetka studija.

Zašto studenti vole Njemačku?

Puno je razloga zbog kojih međunarodni studenti dolaze u Njemačku – ali jedan je bio posebno privlačan za Younisa Ebaida, egipatskog softverskog inženjera koji se 2021. godine preselio u Ingolstadt kako bi završio master studije iz automobilske tehnike na engleskom jeziku na Tehničkom sveučilištu (THI) u ovom bavarskom gradu.

"Moj prvi izbor bile su zemlje engleskog govornog područja, ali su one bile vrlo, vrlo skupe", rekao je 28-godišnji Ebaid za DW. "Njemačka je bila najpovoljnija opcija." To je zato što gotovo sve akademske institucije u Njemačkoj ne naplaćuju školarinu, čak ni stranim studentima. Iako je Njemačka uvela besplatno visoko obrazovanje iz socijalnih razloga prije puno desetljeća, ono sada funkcionira i kao poticaj za privlačenje kvalificirane radne snage u zemlju.

"Plaćamo samo naknadu koja na mom sveučilištu iznosi 60 eura po semestru – ovdje je čak jeftinije nego na mom sveučilištu u Egiptu", kaže Ebaid. Ingolstadt je imao i druge prednosti – grad sa samo 140.000 stanovnika dom je Audija koji financira veliki dio istraživanja na Tehničkom sveučilištu Ingolstadt. Ebaid kaže da su mnogi njegovi profesori imali radno iskustvo u ovom automobilskom gigantu. "Praktično cijeli grad 'diše automobilima', tako da je to bila vrlo dobra opcija," dodao je.

 Radni studenti

Međutim, troškovi života u Bavarskoj su višestruko veći nego u Egiptu, a Ebaid se morao sam financirati, zbog čega je našao honorarni posao softverskog inženjera u Münchenu, posao kojeg mu je posredovao servis na sveučilištu.

Wido Geis-Thöne, viši ekonomist u Institutu njemačkog gospodarstva (IW) i koautor nove studije, rekao je da je to bilo glavno iznenađenje istraživanja: "Međunarodni studenti doprinose njemačkom gospodarstvu i tijekom studija, jer se veliki broj njih zapošljava."

Najveći izazov, međutim, bila je tranzicija nakon stjecanja diplome. Ti poslovi, posredovani od strane sveučilišta, samo su za studente. Nakon što diplomiraju, strani studenti ovise isključivo o tržištu rada. A njemačka automobilska industrija trenutno prolazi kroz teško razdoblje. I Audi i Volkswagen su u posljednjim mjesecima otpuštali radnike.

"Kad sam prvi put došao u Njemačku, ekonomija je bila u dobrom stanju," rekao je Ebaid. "Ali kad sam završio master studij 2024. godine, počeo je pad. Osam mjeseci sam slao prijave, prije nego što sam dobio stalni posao." U međuvremenu je radio u restoranima i hotelima kako bi premostio to razdoblje. Sada je zaposlen kao softverski inženjer za globalnu indijsku kompaniju koja razvija softver za njemačke proizvođače automobila. "Imao sam sreće," rekao je. "To je bila jedna od rijetkih kompanija koje su dobivale projekte." Dodao je da zna bivše kolege sa studija koji posao traže već duže od godinu dana.

Ostanak u Njemačkoj?

Ebaidovo iskustvo poklapa se sa zaključcima Instituta za njemačko gospodarstvo. Geis-Thöne je rekao da je Njemačka u posljednjih desetak godina pokušala stvoriti pravni okvir kako bi potakla strane studente da ostanu u zemlji. "U anglosaksonskom svijetu nije uvijek slučaj da međunarodni studenti doista žele i ostati," rekao je. "U nekim zemljama postoje čak i pravne prepreke za to."

Dok se u drugim zemljama strani studenti prvenstveno promatraju kao izvor dodatnih prihoda za sveučilišta, čini se da u Njemačkoj industrija sve više gleda na sveučilišne kampuse kao na regrutacijske centre. Ebaid je to iskusio iz prve ruke: "Sustav koji je već na snazi je, prema mom mišljenju, vrlo dobar," rekao je. "Moje sveučilište je organiziralo radionice o tome kako pripremiti CV, kako se dobro predstaviti na intervjuima, kako ući na njemačko tržište rada. Također, u okviru sveučilišnog kampusa organiziraju sajmove zapošljavanja jednom godišnje, na koje dovode razne kompanije."

Ipak razmišlja o preseljenju?

Ebaid kaže i da mu je plan od početka bio ostati u Njemačkoj nakon studija. Ali sad, s obzirom na gospodarske probleme zemlje, razmišlja o preseljenju. "Glavni problem je što velike kompanije gube novac, pa zatvaraju mnoge projekte i otpuštaju ljude," rekao je.

Iako se čini da Njemačka radi puno toga ispravno, svakako ima prostora za poboljšanja. Ebaid je rekao da mu je najveći problem u Njemačkoj nedostatak administrativne fleksibilnosti kad je riječ o jeziku."U nekim državnim institucijama informacije su dostupne samo na njemačkom, iako službenici govore engleski, ali preferiraju da pričaju samo njemački," rekao je. "Ovo je nešto što bi mogli poboljšati – da budu malo tolerantniji prema jezičnoj barijeri."

„Da sam znao bolje njemački, život bi mi bio lakši"

Iako na svom poslu ne mora govoriti njemački, jer je radni jezik engleski, Ebaid uči njemački jer planira aplicirati za stalni boravak. "Da sam bio tečniji u njemačkom, život bi mi bio puno lakši", rekao je. "Mnogo puta su me odbili u kompanijama, jer je radni jezik bio njemački."

Institut njemačkog gospodarstva (IW) je dao nekoliko preporuka kako bolje integrirati diplomce u tržište rada, uključujući "ciljanu promociju imigracije". Ali je dodao da to ne bi nužno trebalo biti samo sebi svrha. Obrazovanje ljudi iz cijelog svijeta, tvrdi IW, na kraju je u interesu Njemačke, jer jača odnose s drugim zemljama i potiče međunarodnu akademsku zajednicu – čak i ako se ti studenti, ili upravo zato što se neki od njih, nakon studija vrate kući.