'Neprijatelji u kući': Nasilje je u porodici društveni fenomen u kojem je činjenično sve izraženiji i femicid

- U Bosni i Hercegovini, u proteklom periodu, pored sve prisutnijeg nasilja u porodici, učestali su i slučajevi femicida. Nažalost, niko u svijetu, pa ni kod nas, nema globalne ili standardizirane podatke o femicidu, niti zna kako smanjiti ovakvu vrstu zločina. Trenutno se određene skupine feministkinja ili boraca za ženska prava, zalažu da se femicid uvrsti u zakon kao posebno krivično djelo sa strožijim kaznama za počinioce...                     

BIHAĆ, 20. oktobra - Baveći se redovnim zadacima, Kancelarija Ujedinjenih naroda za droge i kriminal, prije nekoliko godina, utvrdila je da je širom svijeta, s namjerom ubijeno 87. 000 žena, a više od polovine njih, ubio je intimni partner ili član porodice. 

Evropski institut za ravnopravnost polova smatra da je ovih slučajeva mnogo više, ali da nedostatak podataka skriva prave razmjere nasilja. U Ujedinjenom Kraljevstvu, svaki treći dan, muškarac ubije ženu, dok su njemački mediji 2020. godine izvještavali da u ovoj zemlji, svaki dan muškarac pokušava ubiti trenutnu ili bivšu partnerku, dok je svaki treći dan, taj pokušaj uspješan. 

Iako sve brutalnija, ubistva žena u Bosni i Hercegovini, nisu u fokusu nadležnih institucija. A zna se da je samo između 2021. i 2022. godine, u našoj zemlji ubijeno 19 žena, dok je prema podacima OSCE-a gotovo polovina žena, kod nas, iskusila neki oblik nasilja od svoje 15. godine.

Femicidu kod nas, uglavnom prethodi rodno zasnovano ili nasilje u samoj porodici, o čemu je u našoj zemlji mnoge, još uvijek sramota govoriti. Inače, svaka nova vijest o ubijenoj ženi, smatraju stručnjaci, proizvodi tešku emotivnu situaciju, anksioznost i depresiju, onim, koje trpe nasilje i šalje poruku da ni na koga ne mogu računati. Da li bi uvrštavanje femicida u krivični zakon kao zločin s posebnom težinom, osnažilo preživjele žrtve, jedino one mogu znati, ali je činjenica da se temeljni uzroci femicida razlikuju od drugih vrsta ubistava i da su povezani  s opštim položajem žena u društvu, njihovom diskriminacijom, rodnim ulogama i uobičajenim rodnim stereotipima, nejednakom raspodjelom moći između muškaraca i žena, te predrasudama i nasiljem nad ženama.

U zemljama Latinske Amerike femicid je uvršten u zakon , ali njime nije smanjen broj ubistava niti povećan broj osuda, dok je u Meksiku otežano procesuiranje počinilaca, jer im se tačno mora utvrditi kategorija femicida, odnosno da je ubistvo počinjeno isključivo radi toga što je žrtva bila žena. Jedino se Vlada Perua često navodi kao pozitivan primjer u zaštiti nasilja nad ženama, jer raspolažu s više agencija sa specijalizovanim radnim grupama za smanjenje broja femicida i procesuiranje zlostavljača, uključujući  hitne centre za žene, hitnu liniju za žrtve nasilja nad ženama i specijalizovana policijsko odjeljenje za prevenciju nasilja u porodici.

U izradi ove priče razgovarali smo sa ženama koje su profesionalno angažirane u društvenom prostoru u kojem je femicid česta tema i pitanje. Naše sagovornice smatraju da je preživjelim žrtvama, najbitnija podrška, ali i sistematsko rješenje problema. 

O svemu opširnije govorimo u TV Dnevniku.