• 18.08.2025.
  • RTV USK,

Nedim Sladić tvrdi da ljetu još nije došao kraj, iako sve opcije diktira oluja Erin

Nedim Sladić tvrdi da ljetu još nije došao kraj, iako sve opcije diktira oluja Erin

-     Ljetu nije došao kraj, ali nestabilno vrijeme će se nastaviti. Kakvo će vrijeme tačno biti i kolike temperature, bh. meteorolog Nedim Sladić kaže da će uveliko odrediti kretanje vantropske oluje Erin. Sladić otkriva i da li ćemo se moći kupati na moru u septembru...                                                     

SARAJEVO/BANJALUKA, 18. jula - Za 22. avgust, kao i za kraj ovog mjeseca, prognoziramo destabilizaciju atmosfere te kišu, pljuskove i grmljavinu uz pad temperature zraka širom zemlje. Prolazno stabilnije vrijeme usljed utjecaja slabog grebena preko naših područja očekujemo 23. i 24.08. te potom ponovo utjecaj doline i nestabilnije vrijeme je izgledno oko 25/26.08.2025, mada ovaj period će u velikoj mjeri zavisiti od ponašanja vantropske oluje Erin. 

Ipak, ovo ne znači da je ljetu došao kraj, barem ne onom umjerenom.

Prema definiciji, ljetni dan je onaj dan u kojem temperatura zraka je veća ili jednaka od 25 °C. Zasad, nemamo nijedan atmosferski faktor na globalnom nivou koji bi podržao izraženije vrućine, tj. one koje bi uslovile da ponovo živa u termometru se penje prema brojci od 40 °C. Opet, ovo će uveliko zavisiti od utjecaja Erina kada se približi istočnom Atlantiku – navodi Sladić.

Za one koji idu kasnije na odmor, Sladić kaže da će kupanja i sunčanja svakako biti i u septembru.

– Oni koji idu sada na more i dalje mogu računati da će imati sunčane dane u pauzama između pljuskova i grmljavine, ali ipak uz buru te nešto primjerenije ljetne dnevne temperature zraka (oko 30 °C), ali i noćne (oko 20 °C)… Pa sad, ako vam kiša toliko smeta — nađite neku drugu razonodu za ta dva, eventualno tri dana – poručuje Sladić.

PODIJELI
IZVOR
BUKA, bh. mediji,

POVEZANE VIJESTI

Učitavam ...

Anketa

Prema dostupnim i aktuelnim informacijama pred poljoprivrednicima u BiH ove godine bit će daleko više problema nego ranijih godina, čak i nepremostivih, a s obzirom na prekomjeran uvoz iz inostranstva, poskupljenje goriva i repromaterijala, sjetva i značajniji urod za najveći broj poljoprivrednika je skoro nemoguća misija. U svemu što zabrinjava jeste i generalni odnos države prema potrebama i zaštiti domaće proizvodnje. Ima li objektivno mogućih rješenja i političke volje da se sačuva bh poljoprivreda – pitanje je na koje očekujemo vaš odgovor od ponuđenih.
Newsletter