Ne volim januar i bijele zimske vragove: Kako ljudi u Kijevu preživljavaju zimu bez struje i grijanja???

-      Zbog uništenja elektrana u ruskim napadima, mnoga kućanstva u Kijevu i okolici danima su bez struje, grijanja i vode. Što ljudi poduzimaju u borbi protiv hladnoće i kako se nose s tom situacijom u zimskim danima?                                                                                                                                                   

KIJEV/KELN, 19. januara - Ukrajinu je zahvatila ledena hladnoća, a temperature u Kijevu padaju znatno ispod nule. Situacija je kritična zbog masovnog uništavanja energetske infrastrukture uzrokovanog nedavnim ruskim napadima na ukrajinski glavni grad i okolna područja. Na snazi ​​su redukcije, odnosno strogi rasporedi za uključivanje i isključivanje struje. Međutim, oko 400 stambenih blokova uopće nema grijanje, a neki čak nemaju ni vodu.

U kvartovima na lijevoj obali rijeke Dnjepar struje ima tri do četiri sata, a zatim devet do deset sati ljudi su bez struje. To je izvijestila ukrajinska premijerka Julija Sviridenko u parlamentu, gdje je govorila o energetskoj opskrbi u Kijevu. "Na desnoj obali struje ima pet sati, a zatim pet sati bez struje", objasnila je, obećavajući da će poboljšati situaciju u roku od nekoliko dana, pod uvjetom da ne bude daljnjih ruskih napada.

Vlada kritizira ukrajinski glavni grad zbog loših priprema za sezonu grijanja u ratnim uvjetima. "Harkiv se pripremio, ima mobilne kotlove i generatore. Kijev je u puno gorem stanju, rekao bih da uopće nije pripremljen. Zato sada moramo poduzeti krizne mjere. Predsjednik i premijer usredotočuju se na to", rekao je u parlamentu Denis Šmihal, bivši premijer i ministar obrane, uoči glasanja o njegovom imenovanju za ministra energetike.

Ljudi i dalje ostaju u gradu

Nakon žestokih ruskih napada u noći s 8. na 9. siječnja, gradonačelnik Vitalij Kličko pozvao je stanovnike Kijeva da napuste grad ako je ikako moguće, jer su nakon napada prekinuti opskrba strujom, grijanjem i vodom. "Apeliram na sve stanovnike glavnog grada koji imaju priliku da privremeno napuste grad i odu negdje gdje postoji alternativna opskrba električnom energijom i grijanjem", izjavio je Kličko na Telegramu odmah nakon granatiranja.

Neki građani koji su imali takvu priliku nakon toga su dosta napustili grad. Međutim, većina je ostala, jer je situacija u predgrađima još teža. „U mojoj vrtnoj zajednici ljudi su već pet dana bez struje. Sve tamo ovisi o struji, nema opskrbe plinom. Voda, grijanje i kuhanje, sve to radi na struju. Svatko tko ima štednjak ili kamin i gorivo je u prednosti. Možete postaviti generator, ali ne možete nabaviti dovoljno benzina, dizela ili plina, a ionako je skupo. Namjerno sam odabrala živjeti u gradu. Selidba na selo nije idealno rješenje za mene", piše na Facebooku korisnica koja se predstavlja kao Julia Detkova.

„Radim u školi. Djeca dolaze tamo. To je naše malo utočište. Imamo plinsko grijanje i generator u školi, tako da nisam mogla napustiti Kijev, iako imam kuću na selu“, rekla je učiteljica Svitlana za DW. Dodala je da je poduzela mjere opreza i kod kuće. „Imamo punjač velikog kapaciteta koji opskrbljuje cijeli stan strujom, a možete uključiti kuhalo za vodu ili multicooker. Danas je stanje puno bolje nego što je bilo 2022. tijekom tadašnjih nestanaka struje", rekla je Svitlana.

Debela odjeća, deke i termofori

14. januara, Vitalij Kličko objavio je da je situacija u Kijevu u vezi sa strujom i grijanjem i dalje vrlo teška. Prvi put od početka rata dosegla je tako kritičnu razinu, potvrdio je. Prema riječima gradonačelnika, gradsko povjerenstvo za hitne slučajeve raspravlja o daljnjim mjerama stabilizacije sustava.

U međuvremenu, Kijevljani ustraju i dijele "strategije za preživljavanje na hladnoći, bez struje ili grijanja" na društvenim mrežama. Neki objavljuju svoje fotografije, dok su umotani u više slojeva odjeće, a neki drugi su se fotografirali sok leže ispod nekoliko termofora.

"Pet dana zaredom u mom stanu je samo 13 do 14 stupnjeva Celzija. Postoje dva stanja: danju sam kao kupus, a noću kao ličinka u svojoj čahuri. Kako se nosite s tim? Kako doživljavate posljedice ruskih napada?" piše na Facebooku Tetjana Pečončik, voditeljica Centra za ljudska prava ZMINA.

Ispod njezine objave mnogi dijele svoja iskustva i savjete za svakodnevni život. „Konačno opet imamo grijanje. Gotovo tri dana smo bili bez struje“, piše Hanna Hryzenko. Za to vrijeme punila je mobitel u šatorima koje je postavio grad, a koji su opremljeni generatorima i gdje se ljudi mogu i ugrijati. „Do sada sve to skupa i nije bilo tako loše", naglašava.

„Vrlo topla pidžama i perjanica. Sljedeći tjedan nabavljam kamin na biogorivo, koji je doduše mali, ali pruža dobru toplinu", piše korisnica Facebooka Viktoria Babij kao odgovor na pitanje kako se bori protiv hladnoće.

Poznata kijevska blogerica Anna Nepljach ima svoju metodu za održavanje topline. „Sjedim u svom stanu u Kijevu bez struje i grijanja, u stanu je deset stupnjeva Celzija. Trudim se zato provesti radni dan na sastancima i što više vremena biti izvan stana. Spavam u odjeći i pokrivam glavu dekom“, objašnjava blogerica na Instagramu. Drugi kažu da postavljaju šatore usred svojih stanova i tamo provode noć kako bi se ugrijali.

Mobilna skloništa za građane

Državne službe za borbu protiv katastrofa postavile su 47 šatora u glavnom gradu Ukrajine, Kijevu, koji su dostupni 24 sata dnevno. Ove "tačke nepobjedivosti", kako ih nazivaju, nude toplinu, čaj i struju iz generatora za punjenje mobitela. Ljudi se također mogu spojiti na internet kako bi sudjelovali u učenju na daljinu ili kako bi radili online.

Prema hitnim službama, više od 9000 građana već je posjetilo ova skloništa. "Tokom vikenda mnogi su ljudi došli s djecom na sankama. Unatoč sadašnjoj situaciji, atmosfera u ovim šatorima bila je ugodna", rekao je za DW Pavlo Petrov, glasnogovornik hitne službe.

Veliki supermarketi u Kijevu imaju vlastite "tačke nepobjedivosti", to su punktovi gdje ljudi mogu besplatno napuniti baterije svojih mobitele ili nešto pojesti, ali uz plaćanje. Hrana se također dijeli i besplatno ljudima u potrebi, i to na glavnom željezničkom kolodvoru i prigradskim stanicama.