Naučni skup ''Srebrenica - 30 godina od genocida: Kontinuitet zločina, negiranja i nestali'': Dio kolektivnog identiteta

- Kroz dva stručna panela, skup je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci okupio istaknute istraživače, historičare i stručnjake koji su govorili o kontinuitetu zločina nad Bošnjacima

SARAJEVO, 04. jula - Povodom trideset godina od genocida u Srebrenici, JU Muzej “Alija Izetbegović“, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i Gazi Husrev-begova biblioteka organizirali su naučni skup pod nazivom “Srebrenica - 30 godina od genocida: Kontinuitet zločina, negiranja i nestali“, javlja Anadolu.

Kroz dva stručna panela, skup je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci okupio istaknute istraživače, historičare i stručnjake koji su govorili o kontinuitetu zločina nad Bošnjacima u srednjem Podrinju, s posebnim naglaskom na genocid u Srebrenici, analizirajući historijski kontekst, ulogu masovnih grobnica, sudbinu nestalih, negiranje genocida i važnost etike sjećanja u procesu suočavanja s prošlošću.

Šejla Cakić Rizvanović, direktorica JU Muzej “Alija Izetbegović“ izjavila je da skup ima za cilj doprinos očuvanju historijske istine, razvoju kulture sjećanja i jačanju društvene svijesti o nužnosti suočavanja s prošlošću.

Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Dženan Handžić istakao je da je događaj organiziran kako bi se još jednom potvrdilo da postoje granice koje se ne smiju prelaziti te da potvrde moralnu i akademsku obavezu koja Srebrenicu čini dijelom kolektivnog identiteta i moralne i civilizacijske obaveze koja nadilazi kategoriju sjećanja.

“Danas želimo još jednom podsjetiti da je Srebrenica dio našeg kolektivnog identiteta i da je trajno sjećanje na zločin, koji je počinjen prije 30 godina, dio našeg akademskog, kulturnog i društvenog miljea u najširem smislu riječi“, kazao je.

Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Muamer Džananović je istakao da su u fokusu skupa bile dvije teme i to višestoljetni kontinuitet počinjenih zločina u BiH i da se ukaže na nestale osobe koje još nikada nisu pronađene i dostojanstveno sahranjene, a što na najbolji način pokazuje kontinuitet genocidne politike.

“Naš primarni zadatak je da pokažemo društvenu odgovornost. Ne samo da govorimo o genocidu u Srebrenici i oko nje iz jula 1995. godine, već smo ove godine pripremili niz sadržaja i događaja na kojima smo govorili o temama iz 90-ih. Nadamo se da smo ovakvim događajima na marginu stavili one koji finansiraju, osmišljavaju, koordiniraju negatorske aktivnosti. Mislim da smo u tome uspjeli“, rekao je.

U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari, 11. jula, komemoracijom i kolektivnom dženazom bit će obilježeno 30 godina od genocida nad Bošnjacima koje je počinila tadašnja Vojska Republike Srpske predvođena Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem, osuđenim na doživotni zatvor zbog genocida i ratnih zločina.

U mezarju u Potočarima u kojem je dosad sahranjeno više od 6.000 žrtava, konačni smiraj naći će još sedam žrtava genocida.